Norveški bruto domaći proizvod (BDP) smanjen je u četvrtom tromjesečju 2015. godine za 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pogođen slabim rezultatima poslovanja u industrijama temeljenim na nafti, pokazalo je u utorak preliminarno izvješće norveškog statističkog ureda.
Ako se izuzme sektor nafte, plina i transporta, koji je u zadnjem tromjesečju smanjen za 5,6 posto, nakon 7,8-postotnog skoka u prethodna tri mjeseca, norveški je BDP u zadnjem tromjesečju porastao za mršavih 0,1 posto, pokazuju preliminarne procjene. U trećem je kvartalu prema revidiranim podacima stagnirao. U 2015. godini u cjelini norveški BDP bez naftnog sektora uvećan je jedan posto, što je njegov najslabiji rast od 2009. godine. Ukupni je BDP porastao 1,6 posto, u odnosu na 2,2 posto koliko je uvećan u godini ranije.
Norveška je poput ostalih proizvođača nafte i plina pogođena niskim cijenama sirove nafte na svjetskim tržištima, zbog kojih mnoge tvrtke u toj industriji naveliko otpuštaju radnike i gase proizvodne pogone. U vladi su uvjereni da će zemlja uspješno prebroditi teško razdoblje, unatoč neočekivano snažnom pada cijena nafte i posustajanju kineskog gospodarskog rasta.
Uz slabiju krunu, stabilizacijski fond vrijedan 800 milijardi dolara i mogućnost dodatnog spuštanja ključnih kamatnih stopa Norveška može polako širiti lepezu ekonomskih aktivnosti i izvan naftnog i plinskog sektora na koji trenutno otpada petina BDP-a, kazala je u ponedjeljak za Reuters premijerka Erna Solberg. “Ove godine imamo relativno opsežan proračun kako bi se poduprle ekonomske aktivnosti i pružila prilika ljudima da ostanu zaposleni u razdoblju usporavanja privatnog sektora”, tumači Solberg.
Središnja je banka u prosincu zadržala ključne kamatne stope na 0,75 posto, napominjući ujedno kako su šanse da ih u ožujku spuste veće od 50 posto. Neki analitičari nagađaju i da bi mogli slijediti primjer švedske i danske središnje banke koje su ih spustile u negativan teritorij, naplaćujući bankama držanje prekonoćnih depozita kako bi ih potaknule na kreditiranje i time poduprle gospodarski rast. “Ima još prostora za poticanje gospodarstva nižim kamatnim stopama”, slaže se norveška premijerka, naglašavajući ipak kako je središnja banka neovisna u kreiranju monetarne politike.
