Župani ne bi ukidali županije, načelnici općine, a svi bi, kao i gradonačelnici, više kontrole nad svojim novcem i veću decentralizaciju, naglasci su sa 51. radnog ručka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pod nazivom “Lokalna uprava – kočnica ili razvoj poduzetništva”, održanog u petak u hotelu Antunović.
Šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk kazao je tom prilikom kako su županije potrebne te da su teritorijalno ‘dobro pogođene’. Najveći je problem, smatra, u tome što još nije provedena decentralizacija, financijska i fiskalna. S njim se složio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, rekavši da su i gradovi i općine i županije potrebne Hrvatskoj, no nije siguran koliki ih je broj potreban. Smetaju ga aktualne priče o ukidanjima lokalnih samouprava te je ustvrdio da „što netko manje zna o tome, taj bi više ukidao“. Komadina se zalaže za decentralizaciju. „Sve što smo dobili od države, mi u nižim sferama radimo bolje. U Hrvatskoj je regionalna nejednakost ogromna i treba više ovlasti dati županijama i općinama“, tvrdi Komadina.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić, istaknuvši da je HUP preko Mosta izašao na političku scenu, misli da su pojedine ovdašnje lokalne uprave vrlo operativne, dok druge investitorima stvaraju velike probleme. Majetić je naglasio da prema nekim istraživanjima samo šest posto lokalnih jedinica može obavljati funkcije koje su im zadane po zakonu, dok drugima nedostaje ili financija ili ljudi, a da manje od deset posto njih može podmirivati svoje potrebe. Načelnik općine Nijemci Ivica Klem smatra da bi ukidanje općina dovelo do daljnjeg egzodusa ljudi s tih područja prema gradovima. „Ako će se težiti da svi idemo živjeti u gradovima, pitanje je tko će ostati raditi i živjeti u manjim sredinama. Općine nisu teret i nisu višak“, naveo je Klem dodavši kako se i on zalaže za decentralizaciju.
Virovitički gradonačelnik Ivica Kirin pohvalio se kako njegov grad ima osam poduzetničkih zona, što je jednim dijelom i njegova zasluga, jer je s poduzetnicima išao od šaltera do šaltera kada su morali ishodovati dozvole. „Uz temu o smanjivanju broja općina, gradova i županija, država bi paralelno trebala razgovarati o smanjenju parafiskalnih i inih nameta. To je jedan od pravih problema“, kaže Kirin, dodavši da su današnji gradonačelnici, župani i načelnici općina postali menadžeri budući da 24 sata dnevno moraju gurati projekte ukoliko žele neki napredak.
S njim se složila gradonačelnica Koprivnice Vesna Želježnjak, rekavši da su priče o dobivanju građevinske dozvole za jedan dan priče za malu djecu, jer se tjedni, čak i mjeseci, izgube zbog rješavanja mnogo puta i nepotrebne papirologije potrebne za ishođenje tih dozvola. „Je li mi kao država možemo donijeti zakone da eliminiramo razne suglasnosti koje usporavaju te procese. Naježim se kada netko kaže ‘dobijem dozvolu za jedan dan’“, istaknula je gradonačelnica Koprivnice.
Pulska dogradonačelnica Elenu Puh Belci nezadovoljna je time što Istarska županija u državni proračun godišnje uplaćuje 800 milijuna kuna više nego što od njega dobije natrag. „Mi bi u Istri znali dobro iskoristiti te novce“, navodi Puh Belci, istaknuvši kako ne očekuju da im država vrati sav novce, ali očekuje da im država prestane zagorčavati život zbog potrebe da se za svaku dozvolu putuje u Zagreb. Tijekom radnog ručka istaknut je i primjer Njemačke, gdje je od 1966. do 1980. godine broj jedinica lokalne samouprave smanjen sa 24.000 na 8.500.
