HUP skor za 2016. godinu, kojim Hrvatska udruga poslodavaca mjeri napredak države u reformama u 12 ključnih područja u odnosu na 10 tranzicijskih zemalja, pokazuje da je Hrvatska stagnirala u odnosu na 2015. s 33 boda od mogućih 100, dok je godinu prije imala 34 boda.
Govoreći o HUP skoru za prošlu godinu na Danu poduzetnika posvećenom temi “Promjene na tržištu rada: problem ili prilika?”, glavni direktor HUP-a Davor Majerić kazao je da rezultat skora i dalje ukazuje na slabe temelje i izostanak strukturnih reformi. Rezultat od 33 boda postavlja pitanje održivosti aktualnog tempa rasta i razvijenosti kapaciteta za drugoročni društveni i gospodarski razvoj, kaže Majetić.
Od zemalja s kojima se mjerimo, mađarski skor za lanjsku godinu je 52, rumunjski 46, slovački 46, slovenski 58, a estonski 68 bodova. Hrvatska je napredovala u produktivnosti i konkurentnosti gdje je skor povećan za 6 bodova kao posljedica rasta BDP-a, te povećanja udjela izvoza u BDP-u, a napredak je vidljiv i u skoru ponude kapitala te u oporavku kreditiranja poduzeća, rekao je Majetić.
Analiza je pokazala i nekoliko kroničnih slabosti hrvatskog gospodarstva a to su tržište rada, fiskalna konsolidacija, opterećenje gospodarstva, slabost u privlačenju kapitala kao i stanje u pravosuđu. Pritom je tržište rada Majetić ocijenio kao najkritičnije – njegov skor je samo 19 bodova, po čemu je Hrvatska najslabija od svih zemalja s kojima se uspoređuje. “Tržište rada jedno je od područja u kojemu su potrebna znatna poboljšanja. Kako bi se povećala njegova efikasnost treba provesti reformu obrazovnog sustava na što HUP sustavno upozorava. Međutim, učinci te reforme bit će vidljivi tek u dužem roku pod pretpostavkom da ona bude provedena nakon što se smanje trenutačni otpori”, rekao je Majetić.
Dodao je kako bi se regulatornim reformama na tržištu rada efekti povećanja efikasnosti mogli postići u kratkom roku. Majetić upozorava i da, iako se smanjenje deficita opće države čini kao velik uspjeh, cjelovit pogled na veći broj fiskalnih indikatora pokazuje problematičnu narav hrvatskog modela fiskalne konsolidacije zbog čega nije ostvaren veći napredak.
Majetić je naglasio i da su prema nekim istraživanjima hrvatski poslodavci najmanje ugledni građani u svojoj zemlji od svih promatranih zemalja. Po njemu, lanjske promjene koje su zahvatile hrvatsko gospodarstvo uglavnom su simbolične u odnosu na godinu ranije. HUP stoga uz ostalo predlaže nastavak porezne reforme, konsolidaciju rashodne strane proračuna, smanjenje broja nameta i daljnje smanjenje cijene energenata za industriju. Majetić očekuje da se aktualna Vlada u nastavku godine bavi reformama.
I za predsjednicu HUP-a Gordanu Deranju provođenje reformi i rješavanje strukturnih problema ostaju hrvatski prioriteti i uz, kako je kazala, pozitivne gospodarske trendove koji su bili vidljivi lani.
Hrvatska uz sadašnje stope rasta ostaje na začelju Europske unije bez prilike da se u skorije vrijeme približi uspješnijim zemljama članicama, rekla je ona. “Prognoze govore da bi se, ako ne bude realizacije loših scenarija za Agrokor, odnosno neočekvianih događaja, sadašnji rast trebao nastaviti, uglavnom na dosadašnjoj razini ili malo ispod. Time ne smijemo i ne možemo biti zadovoljni. Bez reformi u pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu ili javnoj upravi, bez promjene odnosa prema poduzetništvu i bolje investicijske klime, bez promjene na tržištu rada, i promišljene demografske strategije nećemo puno napredovati”, rekla je Deranja dodavši kako konkurencija brzo provodi reforme dok se naše vlade oko njih premišljaju.
Naglasila je da Hrvatska treba stabilnu Vladu koja će znati rješavati nagomilane probleme, a ukazala je i na važnost fokusiranja na bitne stvari uz prevladavanje straha od promjena.
