[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je u srijedu kako je hrvatski BDP na kvartalnoj razini u odnosu na prosjek Europske unije (EU) porastao gotovo tri put brže, a brži rast zabilježio je i na godišnjoj razini.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Prema sezonski prilagođenim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) je u drugom tromjesečju ojačao za 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugo tromjesečje 2017. realno porastao za 2,8 posto, pokazuju podaci DZS-a objavljeni u srijedu.
U EU je na godišnjoj razini BDP porastao u prosjeku 2,2 posto, a na kvartalnoj 0,4 posto. “BDP nam kontinuirano raste od trećeg tromjesečja 2015., i to čak brže od prosjeka EU, s iznimkom četvrtog tromjesečja 2017. godine kada je hrvatski BDP rastao sporije od prosjeka u EU”, navodi Krištof.
[/vc_column][/vc_row]
Kako napominje, u odnosu na prethodno tromjesečje stopa rasta hrvatskog BDP-a gotovo je tri puta brža nego stopa rasta EU 28. Pritom je Hrvatska druga najbrže rastuća ekonomija EU, a brže raste samo Rumunjska,s 1,4 posto, dok su najsporiji rast zabilježile Francuska i Italija, 0,2 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP, prema originalnim podacima, porastao 2,9 posto na godišnjoj razini, što je brže nego u prethodnom kvartalu, a ponajviše se zahvaljuje rastu izvoza i potrošnje.
To je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, pri čemu je porast izvoza roba bio veći od porasta izvoza usluga,
Od djelatnosti, značajan rast je zabilježen u trgovini, pri čemu je i dalje najznačajniji doprinos rasta od trgovine na malo, s obzirom da ona čini većinu kategorije trgovine. No, zabilježen je i porast trgovine na veliko, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na promet automobila, “Vrlo vjerojatno se radi, s obzirom na poraste u leasingu i osiguranju, o pripremama za turističku sezonu i obnovi flota rent-a-car vozila”, ocjenuje Krištof.
Nešto niže stope rasta zabilježene su u djelatnosti industrije, 0,3 posto, prvenstveno uslijed smanjenja proizvodnje u metalnoj te brodograđevnoj industriji, u kojoj su, po Krištofovim riječima, u odnosu na prethodno razdoblje zabilježene znatno niže stope rasta.
Porast obujma je zabilježen i u djelatnostima poljoprivrede, zatim državne uprave, obrane i obveznog zdravstvenog osiguranja, a Krištof ističe kategoriju stručnih, tehničkih i znanstvenih djelatnosti, što uključuje i leasing kuće koje bilježe izvrstan rast, kao i turističke agencije, koje su po riječima ravnatelja DZS-a ostvarile “stvarno veliko povećanje svog poslovanja”.
Visoka stope rasta su ostvarene i u djelatnosti građevinarstva, 3,6 posto, pri čemu je značajan porast zabilježen u dijelu stambenih zgrada, što, napominje Krištof, uključuje i energetsku obnovu zgrada, kao i obnovu hotelskih kapaciteta.
Na pitanje novinara o efektima Svjetskog nogometnog prvenstva na rast potrošnje i trgovine, Krištof kaže da je trgovina na malo imala iznimno visoke stope rasta u šestom mjesecu, no u BDP-u to još nije primjetno jer su samo dvije utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske bile u lipnju.
Kaže da se može očekivati da će biti vidljiv efekt nogometnog prvenstva na podacima za treće tromjesečje. Predviđa da ćemo kod uvoza zabilježiti povećanje, s obzirom da su naši turisti odlazili u Rusiju, što bi trebalo smanjiti sam BDP, jer svoja sredstva nisu potrošili u Hrvatskoj već tamo.
Krištof je napomenuo i da je došlo do unaprjeđenja modela pomoću kojeg se radi sezonska prilagodba, pa su i sezonski prilagođeni podaci za prethodno tromjesečje revidirani. Tako rast u prvom kvartalu na godišnjoj razini više nije 1,5 posto, već 2,6 posto, a rast u usporedbi sa zadnjim lanjskim tromjesečjem više nije 0,2 posto već 0,8 posto. “Naime, utvrđeno je da efekt uskrsnog uzleta zahtijeva promjene tako da su za cijelu vremensku seriju drugačije sezonski prilagođene informacije, upravo u tom prvom i drugom tromjesečju za koje je relevantan uskrsni uzlet”, pojasnio je Krištof.
Rast BDP-a komentirao je i glavni direktnor HUP-a
„Pozdravljamo svaki pozitivni pomak u rastu BDP-a, posebno rast izvoza, no ono što poslodavci poručuju kroz Hrvatsku udrugu poslodavca jest da prostora za daljnji rast ima pri čemu je najveći ograničavajući faktor nedostatak radne snage. Ulaganje raspoloživih sredstava poslodavaca u podizanje plaća radnicima nije još uvijek dostatno da bi se kompenzirao nedostatak radnika na tržištu. U ovom trenutku hrvatsko gospodarstvo u povećanje plaća ulaže sredstva namijenjena rastu poslovanja i investicijama, a poslovanje bez rasta znači stagnaciju te dugoročno i pad. Ističemo da bi rast BDP-a mogao biti i značajniji kada bismo ponudili rješenja koja će poslodavcima omogućiti da zadrže postojeće radnike, povećaju zaposlenost te dodatno povećaju plaće. U jeku poreznih izmjena, kao i najava drugih reformi, preporučujemo da se naprave korekcije zakona koji su prva prepreka dodatnim pozitivnim promjenama. Postoji prostor za snažnije rasterećenje poslodavaca poput toga da se smještaj radnika I topli obrok tretiraju kao neoporeziv trošak, da se podigne prag neoporezivog dijela plaće kako bi se mogla isplatiti 13-ta plaća radnicima, da se razmotri mogućnost ponovnog zapošljavanja umirovljenika i da se smanji PDV-a na smještaj I ugostiteljstvo. Takvim i drugim izmjenama i poticajima ojačali bismo vlastitu konkurentnost, postali atraktivniji u privlačenju i sprječavanju odlaska mladih te snažnije odgovorili na tržišne prilike.“
Z. Marić zadovoljan
Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je kazao da je najnoviji podatak o rastu BDP-a u drugom tromjesečju od 2,9 posto u skladu s Vladinim očekivanjima, istaknuvši da je rast ubrzan u odnosu na prvo tromjesečje ponajviše zahvaljujući izvozu, koji ponovno raste brže od uvoza. “Ovo je gotovo u potpunosti u skladu s našim očekivanima, što se nije moglo reći za prvo tromjesečje, koje je bilo nešto ispod očekivanja”, rekao je Marić u izjavi novinarima pred Banskim dvorima, dodavši kako ne treba s time biti zadovoljan, nego stremiti ka višim stopama.
S proizvodne strane, Marić je istaknuo da su najveći doprinos rastu BDP-a dale trgovina, građevina i usluge. No, napomenuo je i da industrijska proizvodnja ponovno, kao i u prvom tromjesečju, nije dopustila veći rast BDP-a.
U prvih šest mjeseci ove godine, naime, industrijska je proizvodnja porasla za samo 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „To je jedan od ključnih izazova o kojemu stalno govorimo – industrijska proizvodnja – i zbog važnosti u ukupnom BDP-u i u izvozu, ali i u nekim drugim sferama”, naveo je.
Marić je istaknuo da Vlada i dalje stoji pri svojoj procjeni ovogodišnje stope rasta BDP-a od 2,8 posto. Sljedeća revizija te brojke, odnosno trenutak kada će se propitivati ta projekcija, bit će kada će se donositi državni proračun za iduću godinu, najavio je. „Ako ciljamo i dalje da će stopa rasta biti kako očekujemo 2,8 posto, onda u u trećem i četvrtom tromjesečju trebamo imati nešto malo više stope rasta. To će biti dobrim dijelom, neću reći izazovno, ali uvijek pratimo i bazni efekt iz prošle godine. Prva dva tromjesečja prošle godine u tom kontekstu su bila povoljnija za cijelu projekciju”, istaknuo je Marić.
Za treće tromjesečje, s obzirom na uvid koji kao ministar financija ima na dnevnoj bazi po pitanju poreznih prihoda, Marić navodi da prihodi i sve što se vidi u proračunu sugerira „da nismo daleko od tih projekcija za cijelu godinu”
