Hrvatska udruga poslodavac (HUP) pozdravlja Vladinu optimističnu prognozu rasta BDP-a od 3,2 posto u 2017. godini, no smatra kako to još nije dovoljno da se nadoknadi “ogroman zaostatak za drugim zemljama koji je nastao tijekom višegodišnje recesije”.
“Pozdravljamo optimističnu prognozu rasta BDP-a od 3,2 posto u 2017. jer su i sami poduzetnici optimističniji u svojim očekivanjima za iduću godinu”, ističe glavni direktor HUP-a Davor Majetić komentirajući Vladine smjernice za izradu proračuna za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019. godinu.
U tom dokumentu Vlada procjenjuje da će BDP u ovoj godini porasti za 2,7 posto, u 2017. i 2018. predviđa rast od 3,2 posto, a 2019. godine 3,3 posto. Majetić ističe kako optimizam poduzetnika uključuje i određeni oprez, jer uz poreznu očekuju i druge nužne reforme. “Bez njih nije moguće ozbiljnije zadiranje u rashodovnu stranu proračuna – ne samo što se tiče visine izdataka već i racionalnosti trošenja proračunskog novca”, kaže Majetić.
Poručuje kako “Vlada mora brzo povući još konkretnih poteza vezanih uz najavljeno poboljšanje poslovne klime i uvjeta za ulaganje, koji su nužni da bi se ubrzao i osnažio gospodarski rast”. Predviđeni rast za 3,2 posto iduće godine, naglašava Majetić, “još uvijek nije dovoljno da bismo skoro nadoknadili ogroman zaostatak za drugim zemljama koji je nastao tijekom višegodišnje recesije”. “Sljedeća godina donosi i ministru financija i cijeloj Vladi više izazova nego 2016. pa pozivamo Vladu da detaljno elaborira upravljanje mogućim negativnim rizicima po BDP u 2017. godini”, kazao je glavni direktor HUP-a.
Prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, a rashodi od 126,5 milijarde kuna, pa bi proračunski deficit iznosio 6,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za slijedeću godinu, prihvaćenima u ponedjeljak na sjednici Vlade.
Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit opće države bi slijedeće godine trebao iznositi ukupno 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a. Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u 2017. godini od 3,2 posto, u što su uračunati i učinci predložene porezne reforme. Ovim je smjernicama, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković, fokus stavljen na provedbu socijalne i demografske politike, sustav nacionalne i domovinske sigurnosti te prava branitelja.
Pritom je iznio podatak da je smjernicama predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a. Također, osigurana su sredstava za kompenzaciju lokalnim jedinicama uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Na rashodnoj strani, dodao je, i dalje će naglasak biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta. „To je dodatna potvrda pozitivnog trenda iz 2016. godine, a dodatno nas ohrabruje u našim nastojanjima da je i Europska komisija korigirala svoje projekcije manjka proračuna opće države na 1,8 posto BDP-a te time prepoznala napore koje Hrvatska ulaže u konsolidaciju javnih financija“, rekao je Plenković.
Ujedno, dodao je da očekuje da će Hrvatska ispuniti preporuke Vijeća EU vezanih uz rješavanje pitanje prekomjernog proračunskog manjka. „Sve to dat će dodatni signal investitorima da Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku. Time će se osigurati smanjivanje tereta duga i povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog“, ističe premijer. Trajni i stabilni rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova i društvena pravednost i solidarnost, bit će vidljivi u državnom proračunu za slijedeću godinu, zaključio je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se za 2017. projicira rast BDP-a za 3,2 posto, čemu bi najveći pozitivni doprinos, od 3,7 posto, trebala dati domaća potražnja, dok se od inozemne potražnje, odnosno neto izvoza očekuje negativan utjecaj u visini od 0,6 posto. U Vladi u 2017. tako očekuju rast potrošnje kućanstava za 3,6 posto, investicija za 6,8 posto, izvoza za 4,6 posto, uvoza za 6,2 posto te državne potrošnje za 1,1 posto.
Temeljem tih projekcija, ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na prihode predviđene rebalansom proračuna za ovu godinu, a koji bi uskoro trebao biti prihvaćen u Hrvatskom saboru, rekao Marić.
Naveo je da se prihodi od poreza za slijedeću se godinu planiraju na razini od 72,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna, a od pomoći, odnosno uglavnom od korištenja sredstava Europske unije na 9,7 milijardi kuna. Rashodi se proračunu za 2017. planiraju u visini od 126,5 milijardi kuna, što je rast za 4,7 milijardi kuna u odnosu na rashode predviđene rebalansom ovogodišnjeg proračuna.
Planiranim rashodima, kazao je Marić, zadržava se načelo racionalnog, pravednog i efikasnost trošenja proračunskih sredstava, a u skladu s mogućnostima i poticanja gospodarskog rasta i socijalne pravednosti. Najveći se rast, za više od 1,3 milijarde kuna, predviđa kod rashoda za kompenzaciju jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave zbog gubitka prihoda od poreza na dohodak. Troškovi za mirovine, zbog indeksacije mirovina i prirodnog priljeva u mirovinski sustav, rastu za 697 milijuna kuna, rashodi za zaposlene za 400 milijuna kuna, za dugovanja za sudske sporove i sl. 388 milijuna kuna, a za uspostavu sustava nacionalne i domovinske sigurnosti za 348 milijuna kuna.
Rashodi za kamate povećavaju se za 269 milijuna kuna, za provedbu mjera demografske politike za 168 milijuna kuna, za prava hrvatskih branitelja za 150 milijuna kuna, a za KBC Rijeka za 110 milijuna kuna.
Ministar obrane Damir Krstičević zahvalio je ministru financija na povećanju proračuna za njegovo ministarstvo, koji je u razdoblju od 2011. do 2016. smanjen za više od milijardu kuna. Smjernice i novi financijski plan za 2017. doprinijet će jačanju obrambene sposobnosti naše države, razvoju sustava nacionalne i domovinske sigurnosti, poboljšanje uvjeta života i rada vojnika, rekao je Krstičević te dodao da će “naše oružane snage moći odgovoriti na sigurnosne izazove”.
