Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zatražila je u srijedu od Vlade hitnu analizu neporeznih davanja, nabrojivši 10 nameta koja značajno opterećuju poslovanje poduzetnika te 11 “bizarnih” za koje smatra da za njih nema nikakvog opravdanja.
Nameti koji u najvećoj mjeri opterećuju poduzetnike, prema anketi koju je HUP proveo među 925 svojih članova, su primjerice naknada za uređenje voda za što su poduzetnici u 2014. ukupno uplatili 509 milijuna kuna, članarina turističkim zajednicama s 215 milijuna kuna ili članarina za Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) za koju su te godine izdvojili 144 milijuna kuna.
Tu su i spomenička renta, naknada za općekorisnu funkciju šuma, godišnja naknada za uporabu javnih cesta, komunalna naknada, RTV pristojba u segmentu prijevoza, kao i naknada za ostvarenje prava služnosti i građenja te naknada za neispunjavanje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. “Nismo za ukidanje svih tih nameta, ali smo za njihovo značajno smanjivanje i svođenje na prihvatljivu razinu, odnosno oslobađanje od plaćanja za obveznike koji od njih nemaju koristi”, kazala je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, dodavši da hrvatsko gospodarstvo neće biti konkurentno sve dok iz primarne djelatnosti izdvaja velika sredstva za namete i naknade. Pritom je istaknula da je velik problem i netransparentnost i neodgovorna potrošnja sredstava prikupljenih od nameta.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić kazao je da treba uvesti kontrolu donošenja odluka od nametima, njihovim iznosima, skupljanju i kako se troše “Želimo skupiti podatke o tome koliko je nameta, tko o tome donosi odluku i na što se oni troše. Želimo izračunati koliko košta biti poslodavac u Hrvatskoj”, rekao je. “Postoji puno nelogičnosti kod raznih naknada, a trošenje novca nitko ne kontrolira”, kazao je Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, dodavši kako HUP očekuje od Vlade da sustavno i strukturno pristupi rješavanju ovog problema. Iako je broj nameta smanjen u proteklih nekoliko godina s oko 500 na približno 200, oni još uvijek značajno opterećuju poduzetnike i smanjuju im konkurentnost, kaže Jakelić.
Predstavnici HUP-a nabrojali su i 11 “bizarnih nameta” za koje smatraju da su nepotrebni i neopravdani i da bi ih trebalo ukinuti. To su primjerice naknada za izdavanje dozvola za međužupanijsku liniju, naknada za izdavanje dozvola za županijsku liniju, naknada za izdavanje dozvole domaćem ili stranom prijevozniku za obavljanje linijskog prijevoza na bilateralnoj ili tranzitnoj međunarodnoj liniji, naknada za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova za međužupanijske i međunarodne linije, te naknada za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova za županijske linije.
Među bizarne daće poslodavci svrstavaju i naknadu za provjeru potpunosti dokumentacije u postupku izmjene rješenja o registraciji sredstava za zaštitu bilja, naknadu za ovlaštenje pravnih osoba za ispunjavanje propisanih uvjeta za proizvodnju predmeta opće uporabe, naknadu za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, naknadu za razne potvrde i identifikacijske dokumente. Smatraju da treba ukinuti i naknadu za evidencijske naljepnice za označavanje i održavanje vatrogasnih aparata, te naknade za ispitivanje sredstava za gašenje požara, servisiranje vatrogasnih aparata, ispitivanje sustava za gašenje požara, ispitivanje vatrogasne odjeće i obuće, ispitivanje vatrogasnih vozila.
Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici ljekarnika i odvjetnika koji su se usprotivili plaćanju članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) budući da je oni već plaćaju sektorskim komorama. Naime, HGK je početkom godine donio odluku da članarinu moraju plaćati svi subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost bez obzira na ustroj pa su u obračun ušle ljekarne, odvjetnička društva, revizorska društva, veterinarske klinike, autoškole, učilišta i slično. “Nije logično naše prisustvo u HGK jer naša matična komora je Hrvatska ljekarnička komora koja brani naše interese. Mi osim toga obavljamo zdravstvenu, a ne gospodarsku djelatnost, te uz sve probleme u zdravstvu i sve druge namete za ljekarništvo, naša egzistencija s ovim dodatno dolazi u pitanje”, kazao je Ivan Gregov, član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge ljekarnika.
Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš nazvao je članarinu HGK nakaradnim nametom. “U Zakonu o HGK nema spomena odvjetništva i nije potrebno plaćati im članarinu s obzirom na to da Hrvatska odvjetnička komora već pokriva sve usluge koje su odvjetnicima potrebne te smatramo takav namet nakaradnim”, rekao je. HGK je pak u utorak priopćila da je obustavila zaduživanje “novozaduženih subjekata”, konkretno ljekarničkih ustanova i odvjetništva, dok ne dobije dodatno mišljenje nadležnih tijela.
