Sudionici panel diskusije “Kreativnost i znanje za bolju Hrvatsku”, održane u utorak u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i udruge “Pragma”, naglasili su nužnost nastavka reforme obrazovnog kurikula, ističući kako je u procesu bilo pogrešaka, ali kako je stajanje na mjestu i nečinjenje najgora opcija.
Dekan Akademije likovnih umjetnosti Aleksandar Battista Ilić kazao je kako je unutar skupina za izradu kurikularne reforme pokazana iznimna suradnja i razumijevanje potrebe jačeg naglašavanja kreativnosti na svim razinama obrazovanja. “U našim školama previše je informacija koje i djeca mogu ‘izguglati’.
Na žalost, i ova reforma je prekonzervativna i jako se drži nekih interesnih sfera”, ocijenio je Ilić. Lošim smatra dominantno uvjerenje da je u reformi ključno pripremiti djecu za tržište rada. “Priča se isključivo o tome, pripremamo ih da budu robovi. Sretni smo da dođe bilo kakva investicija, ali mi smo u njoj samo najamni radnici i to je to. Poanta je da djeca nauče razviti vlastite proizvode, da ih potičemo i odgajamo tako da stvaraju nova tržišta. Ta paradigma nam nedostaje, a bez nje nema ni nove vrijednosti ni kreativnosti”, uvjeren je Ilić.
Ravnatelj zagrebačke strojarske tehničke škole “Faust Vrančić” Dubravko Diklić naglasio je ulogu samih škola u poticanju pozitivne klime za razvoj kreativnosti učenika. “Škole trebaju stvoriti pozitivno ozračje i dodane vrijednosti za školu, ali i za lokalne zajednice i šire. Profesori trebaju prepoznati inovativne poduzetnike među učenicima, a škole izgrađuju dva mosta – jedan usmjeren prema samim učenicima i drugi prema široj javnosti, u obliku organizacije raznih sajmova i radionica”, kazao je.
Diklić je naveo kako materijalna ograničenja škole nastoje nadoknaditi uključivanjem u EU fondove, no smatra kako im je u tome nužna sustavna pomoć bez koje se, kaže, entuzijazam učitelja brzo gubi. Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose ustvrdila je, pak, kako je hrvatsko društvo “prvak svijeta u tome kako nekoga ukalupiti i ograničiti u radu”. “Trebamo biti otvoreniji i tolerantniji kako bismo bili kreativniji”, zaključila je Jelinčić, upozorivši kako Hrvatska nema puno nastavnika koji su spremni i osposobljeni prenositi kreativnost.
Ravnatelj Agencije za strukovno i obrazovanje odraslih Mile Živčić suglasan je s većinom panelista da bi država morala naći načina da nagradi nastavnike koji se dodatno angažiraju na razvoju kreativnosti, budući da projekti koji se financiraju iz EU fondova to uglavnom ne omogućuju.
Kao jedan od govornika na panelu bio je najavljen i voditelj radne skupine za izradu kurikularne reforme Boris Jokić, no on se na skupu nije pojavio, a predstavnici organizatora, HUP-a i udruge “Pragma” još jednom su naglasili kako je reforma koja će obrazovanje prilagoditi vremenu i potrebama tržišta nužnost.
U tom opsežnom procesu bilo je i grešaka, one će se događati i u implementaciji reforme, ali to je puno bolje od stajanja na mjestu i nečinjenja. Zbog malog ili pojedinačnog nezadovoljstva ne smijemo dopustiti da reforma stane, poručili su organizatori.
Svoj izostanak Jokić nije najavio pa je zaključeno kako ga je u dolasku na panel diskusiju omeo “jučerašnji stresan dan”, budući da je u ponedjeljak najavio kako će dati ostavku ako ministar obrazovanja Predrag Šustar ne odbije prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje da se radna skupina za kurikularnu reformu proširi s još 10 eksperata sa STEM područja (prirodne znanosti, matematika i tehnologija).
Panel diskusija održana je u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija, a cilj joj je bio odgovoriti na niz pitanja koja se tiču kreativnosti i obrazovanja, kurikularne reforme, kreativnosti zaposlenika i učenika te ulozi škola u razvoju kreativnosti.
