Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da mirovinski fondovi zbog odgovornosti prema svojim članovima, osim u državnu imovinu, trebaju što više ulagati u uspješne i potentne privatne gospodarske projekte i time smanjiti dominantnu izloženost državi.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić za Hinu je kazao kako je, imajući u vidu veliku imovinu kojom upravljaju mirovinski fondovi, a koja je premašila 74 milijarde kuna, jasno da oni imaju veliku važnost i da svojim radom mogu pridonijeti pozitivnim gospodarskim trendovima. “HUP smatra da je važno zadržati i nastaviti jačati mirovinsku štednju u obveznim i u dobrovoljnim fondovima te da fondovi zbog odgovornosti prema svojim članovima, osim u državnu imovinu, trebaju čim više ulagati u uspješne i potentne privatne gospodarske projekte i time smanjiti dominantnu izloženost državi. Na taj način fondovi osiguravaju dvostruku korist – s jedne strane donose kvalitetne prinose članovima, a s druge strane kroz gospodarski rast i s njime povezani rast standarda i kvalitete života dobrobit svojim članovima, ali i svim drugim hrvatskim građanima”, kazao je Majetić, komentirajući jučerašnji susret predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića s predstavnicima društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Predstavnici mirovinskih fondova jučer su se u Banskim dvorima sastali s premijerom Oreškovićem, ministricom rada i mirovinskog sustava Nadom Šikić, ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, kojima su, kako su izvijestili, predstavili dosadašnji rad, ulaganja i ostvarene poslovne rezultate, kao i perspektivu za budućnost. “Sastanak je protekao u vrlo konstruktivnom ozračju, a razgovaralo se o ulozi mirovinskih fondova u jačanju gospodarske aktivnosti, kao i o stavljanju neiskorištene državne imovine u gospodarsku funkciju s ciljem ostvarivanja novih ulaganja”, objavili su nakon sastanka iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Hrvatski mirovinski fondovi trenutno upravljaju s više od 74,04 milijardi kuna imovine, od čega 49 milijarde kuna čine uplate doprinosa (korigirane za isplate i beneficirani radni staž), a 25 milijarde kuna su prinosi koje su fondovi zaradili svojim članovima.