[vc_row][vc_column width=”1/3″]Hoće li svi rođeni nakon 1962. godine imati 27 posto manje mirovine od današnjih umirovljenika? Tko sve mora u mirovinu sa 67 godina? Hoćemo li uvoziti radnu snagu iz Ukrajine?[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Sve je to bila tema emisije Otvoreno na HRT-u, u kojoj su gostovali Majda Burić, državna tajnica za mirovinski sustav, Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi, Davor Huić, predsjednik Udruge “Lipa”, Danijel Nestić, s Ekonomskog instituta u Zagrebu i Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.[/vc_column][/vc_row]
Državna tajnica za mirovinski sustav Majda Burić nije dala odgovor hoće li novom mirovinskom reformom koju Vlada priprema, oni koji su rođeni nakon 1962. prilikom umirovljenja biti zakinuti za dodatak od 27 posto. “Ta informacija koja intenzivno kola u medijskom prostoru nije informacija koju komunicira Ministarstvo”, rekla je Burić. Naglasila je kako su mirovine sigurne, isplaćuju se na vrijeme. “Činjenica je da je potrebno unaprijediti mirovinski sustav i zato je ova vlada krenula intenzivno analizira situaciju kako bismo u drugom kvartalu ove godine krenuli u zakonsku proceduru, a 2019. u primjenu”, rekla je. Ponovno upitana hoće li umirovljenicima koji su rođeni 1962. biti 27 posto manje mirovine, Burić je odgovorila da je Ministarstvo svjesno kompleksnosti pitanja te da nitko neće biti oštećen.
U usporedbi s mirovinama u Europskoj uniji, hrvatske su puno niže. Stoga Davorka Vidovića, bivšeg ministra rada i socijalne skrbi, ne iznenađuje pobuna u javnosti. “Nije prihvatljiva činjenica da bi te mirovine mogle biti još niže. Nepravičnim smatra to što dodatak od 27 posto primaju umirovljenici koji idu u mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti, a oni koji idu iz gospodarskog mirovinskog sustava nemaju pravo. Rješenje se može pronaći u ukidanju jednima ili dodavanju drugima”, kaže Vidović.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu na cijelu situaciju gleda puno optimističnije. Pojasnio je kako pravo na dodatak od 27 posto imaju samo oni koji su tijekom radnog vijeka uplaćivali samo u prvi mirovinski stup, a oni koji su uplaćivali i u drugi, nemaju to pravo te stoga neke projekcije pokazuju da bi ukupna mirovina tih mlađih ljudi (rođenih od 1962. godine) mogla biti oko 20 posto manja. Izrazio je uvjerenje da je Ministarstvo svjesno toga problema. Prema njegovom mišljenju, najjednostavnije je da se taj dodatak kroz mirovinsku formulu isplati svima jednako iz proračuna. Ako se vodi pametna proračunska politika, kaže, to ne bi trebao biti velik problem i opterećenje. Tu je riječ o ustavnoj jednakosti svih građana i to je moguće napraviti i uz razumne troškove, ustvrdio je Nestić.
Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa ustvrdio je da su mirovine niske, ali i da je ukupno porezno opterećenje preveliko. “Svi bismo voljeli da su mirovine veće, ali se pitamo otkuda. Iznio je podatak da je 85 posto umirovljenih, a da nisu odradili puni radni staž. Naš mirovinski sustav je dubinski nepravedan prema onima koji rade i koji su odradili punih 40 godina”, rekao je Huić. Prema njegovom mišljenju, reforme bi trebale ići u smjeru penaliziranja prijevremenih mirovina.
Mirando Mrsić nije se složio s Huićem. “Nisu krivi ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu, oni su potjerani u nju. Naš sustav je duboko nepravedan i na Vladi je da to ispravi”, istaknuo je Mrsić. Podsjetio je kako je u saborsku proceduru poslao zakonski prijedlog koji je odbijen a koji je išao u smjeru ispravljanja tih nepravdi.
Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, komentirajući činjenicu da bi po sadašnjem zakonu u mirovinu trebalo ići sa 67 godina, rekao kako je protiv toga bio kada je zakon donosia koalicijska vlada u kojoj je sudjelovao. “Mnoge zemlje imaju radni vijek do 67 godina, ali su uredile izuzetke, definirale su zanimanja gdje se doista ne može izdržati do 67 godine. U našoj situaciji, gdje imamo cijelu armiju nezaposlenih mladih ljudi, to doista nema logike”, rekao je Hrelja.
On tvrdi i kaže kako s kolegom Peđom Grbinom nudi vjerodostojno tumačenje članka 2. Zakona o dodatku iz kojega je razvidno da nigdje u zakonu o mirovinskom osiguranju ne piše da korisnici mirovine iz prvog i drugog stupa nemaju pravo na dodatak od 27% za godine staža provedene u prvom mirovinskom stupu. To je samo stvar pristupa i načina čitanja. Uvjeren je da postoje realne šanse da se potegne ustavna tužba i da ustavni sud odlučuje imaju li pravo ili nemaju na taj dodatak.
Državna tajnica Majda Burić potvrdila je kako je ministar Marko Pavić tijekom posjeta Ukrajini sa svojim ukrajinskim kolegom potpisao memorandum koji je prvi korak vezan uz suradnju dvaju zavoda za zapošljavanje dviju zemalja. Najavila je da će takvi sporazumi biti potpisani i s Bosnom i Hercegovinom. Imperativ je podizati broj zaposlenih. Prvenstveno ćemo posegnuti u hrvatski bazen tržišta rada na kojem je trenutno 180.000 ljudi. No sektor građevine i turizma vapi za radnom snagom, izjavila je Burić, prenosi HRT.
