Home EnergetikaELEKTRIČNA ENERGIJA Huić o nemrešbilivit aspektu glede struje iz vjetroelektrana

Huić o nemrešbilivit aspektu glede struje iz vjetroelektrana

by Energypress.net

Koordinacija opskrbljivača električne energije u Hrvatskoj pozvala je u četvrtak hrvatsku Vladu da ne mijenja odredbe Zakona o obnovljivim izvorima energije te time opskrbljivačima nametne obavezni otkup energije iz obnovljivih izvora po tri puta većim cijenama od tržišnih, jer bi to moglo ugroziti njihovo poslovanje i dovesti do bitnog povećanja cijena električne energije. Komentirao je to u svojoj objavi bivši savjetnik premijera Davor Huić.

“Tko nam je prodao muda pod bubrege, iliti što je pravi smisao sintagm i: “novac bačen u vjetar” i “novac pušten niz vodu”?

evo skica problema iz nekoliko kuteva:

aspekt prava potrošača:

– hrvatski građani i industrija morat će godišnje plaćati 1,2 do 1,5 milijardi kuna skuplju struju iz obnovljivih izvora (uglavnom vjetar), što u sljedećih 15-tak godina znači oko 20 milijardi kuna (deset peljeških mostova, recimo)
– struja iz obnovljivih izvora skuplja je tri puta od “obične”, tržišne cijene struje, i razlika se mora subvencionirati (krajnji ceh jasno uvijek plate građani), nema načina da to plati “netko treći”
– EU traži da se cijena subvencije jasno bude naznačena na rračunu kao naknada za OI da lljudi znaju što plaćaju
ekološki aspekt:
– hrvatska je debelo premašila propisanu kvotu od 20 posto energije iz OI, i bit će na 28 posto kada se u sustav puste sve dogovorene vjetroelektrane
– to je dvostruko nepotrebno, uzme li se u u obzir činjenica da hrvatska ima veliki udjel struje iz nuklearke i hidroelektrana, i mali udjel ugljena, to jest relativno nisku emisiju co2, pa je ovakav fanatizam oko vjetroelektrana zapravo neshvatljiv i neopravdiv standardnim ekološkim razlozima
demokratski aspekt:
– je li itko ikada pitao hrvatske građane žele li toliko skupe “zelene” struje? kako se moglo dogoditi da ministarstvo gosp probije minimalnu kvotu za 50 posto, i tako poveća nepotreban trošak za više od 500 milijuna kuna godišnje – to je lova doslovce “bačena u vjetar”.
– tko je donio tu odluku i na temelju čega, tko je za to glasao u Saboru, na temelju kakvog placeta birača. je li biračima ikada ovo bilo jasno izloženo? je li ikada itko pitao birače – želite li tri puta skuplju struju?

ekonomski aspekt:

– tvrtke koje državi prodaju tu struju, imaju fiksne ugovore koji im garantiraju siguran otkup i povlašten pristup gridu, ukratko no-risk, high-return posao gdje se ulaganje vraća za 5-6 godina i ostatak je naravno profit
– firme koje su dobivale te projekte su uglavnom sve strane, zapošljavaju jako malo ljudi, a količina domaće robe ugrađene u te projekte je zanemariva (samo cement za stupove) – dakle, multiplikator jednak nuli
– skuplja struja će negativno utjecati na našu međunarodnu konkurentnost
pravno-pravosudni aspekt:
– raznorazne zavrzlame vezane uz natječaje za dodjelu koncesija mogli ste i sami pratiti po medijima, ugovori potpisivani pet minuta prije ponoći dan prije nego na snagu stupa novi zakon, natječajna dokumentacija koja se predaje u 6 ujutro i jednu minutu i slično…
– … pa su se tako tri bivša ministra gospodarstva nedavno u javnom nastupu (Otvoreno, HRT), složili da tu ima posla za uskok i Dorh
tehničko-infrastrukturni aspekt:
– pitanje je hoće li ovako veliku količinu struje iz vjetra, koja je jasno nepredviljiva i jako oscilira, moći podnijeti mreža, a ako neće, morati će se uložiti daljnje milijarde u obnovu mreže (a u međuvremenu ćemo imati ispadanja iz mreže, black-outs i slično)
“nemrešbelivit” aspekt:
– kada se struja iz vjetroelektrana ubacuje na grid, za što imaju povlašteni pristup, a recimo potrošnja je tog časa niska (vjetrovita ljetna večer, na primjer), onda HEP mora ispuštati vodu iz akumulacija, dakle “puštati novac niz vodu”, to jest “bacati u vjetar” praktički besplatnu struju iz amortiziranih elektrana, kako bi sustav mogao preuzeti struju tri puta skuplju od tržišne (a višesruko skuplju naravno od struje iz hidrocentrala) … ovo je apsolutni najluđi detalj u cijeloj ovoj, prilično ludoj priči …”, piše Davor Huić na svom Facebook profilu.

Related Posts