Most nezavisnih lista u četvrtak je odbacio kritike Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO) da su njihovi prijedlozi vezani uz sustav gospodarenja otpadom “potencijalno opasni, neodgovorni i stručno neutemeljeni”, uzvrativši HUGO-u da je zaslužan jer je hrvatski sustav gospodarenja otpadom na samom dnu EU ljestvice.
Iz Mosta su priopćili kako je HUGO, medijskim istupom svoje glasnogovornice Aleksandre Anić Vučinić, krajem listopada njihove prijedloge iskritizirao spomenutim nazivima. “Prema navodima gospođe Anić Vučinić, čitav niz znanstvenika i stručnjaka koji se primarno bave gospodarenjem otpadom članovi su udruge HUGO, pa su samim time zaslužni za neslavno pozicioniranje hrvatskog sustava za gospodarenje otpadom na samo dno EU ljestvice po razini odvojenog i recikliranog otpada (prema službenim podacima Eurostata)”, odgovaraju iz Mosta udruzi HUGO.
Napominju da EU direktive, na koje se glasnogovornica HUGO-a poziva, od Hrvatske zahtijevaju smanjenje biootpada na odlagalištima za 50 posto do kraja 2016. godine, te odvajanje i recikliranje 50 posto papira, plastike i stakla do kraja 2020. godine, a već 2020. donose zabranu spaljivanja svih reciklabilnih sirovina.
U tom smislu, ističu, zaustavljanje izgradnje skupih centara za gospodarenje otpadom jedini je ekonomski i ekološki razuman potez. Centri planirani na sadašnji način, dodaju, služe isključivo za obradu ostatnog otpada u kojemu mora biti veliki postotak plastike i papira, koji su glavna sirovina za izradu gorivog otpada, takozvanog RDF-a, jedinog proizvoda takvih centara. “Gđa Aleksandra Anić Vučinić ne govori istinu kada tvrdi da će zaustavljanjem izgradnje postrojenja biti ‘narušena vjerodostojnost’ Hrvatske”, poručuju u Mostu. Tvrde kako ne postoji niti jedna stručna analiza ili podloga Ministarstva zaštite okoliša i prirode koja bi opravdala izgradnju planiranih 13 centara, već da je koncept skupih centara politička odluka “donesena pod očitim pritiskom interesnih grupa”.
“Izgradnja 13 planiranih centara za gospodarenje otpadom samo bi u prvom ciklusu koštala građane Republike Hrvatske 5,2 milijarde kuna. Prijedlog Mosta, a to je uvođenje sustava ekološkog gospodarenja otpadom baziranog na odvojenom prikupljanju otpada i pratećoj reciklažnoj industriji, samo će u investiciji koštati tri puta manje. Također, njegovo funkcioniranje u najvećoj će se mogućoj mjeri financirati iz očuvane ekonomske vrijednosti otpada, odnosno sirovina”, zaključuju u Mostu.
