Ukupni plasmani kreditnih institucija posljednjih su mjeseci u prosjeku bili niži za oko jedan posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu su plasmani poduzećima pali za više od 3 posto, a stanovništvu za 0,2 posto, što je u neskladu s podacima o oporavku gospodarstva, objavili su u srijedu iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
U posljednjem izdanju HUB-ove publikacije “HUB Pregledi”, navodi se i da su u nominalnim iznosima ukupni plasmani banaka u srpnju ove godine bili približno 840 milijuna kuna niži u odnosu na kraj 2014. godine.
Pritom je međugodišnja stopa rasta plasmana državi u srpnju iznosila 7 posto, dok je istodobno stopa pada plasmana poduzećima ponovo bila veća od 3 posto, a plasmani stanovništvu su pali za 0,2 posto, prvi put od kraja 2014. godine. Iz HUB-a ocjenjuju da su “podaci o kretanju bankarskih kredita privatnom sektoru u očitom neskladu s podacima o oporavku gospodarstva”. “Tako je potvrđen početak oporavka bez kredita. Pojava je već viđena širom EU prethodnih godina. Kada se većina drugih zemalja članica počela oporavljati, ekonomski rast nije dosegnuo stope iz ranijih postrecesijskih epizoda, a oporavak kredita zaostajao je za oporavkom BDP-a”, navodi Velimir Šonje u osvrtu na te HUB-ove podatke na www.banka.hr.
Podaci HUB-a govore i da je u drugom kvartalu 2015. došlo do blagog rasta stambenih kredita, za 2,2 posto, no i da taj rast “treba promatrati kroz prizmu jačanja tečaja švicarskog franka”, jer ostale vrste kredita nisu zabilježile značajnije promjene.
Također, u drugom je ovogodišnjem tromjesečju došlo i do blagog povećanja udjela stambenih kredita te smanjenja udjela kredita za kupnju automobila, dok je udio ostalih kategorija kredita ostao na približno istoj razini. Iz HUB-a navode i kako je čak 11 europskih zemalja zabilježilo rast kredita poduzećima u srpnju 2015. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najviše u Luksemburgu, Nizozemskoj i Češkoj, dok je Hrvatska po godišnjoj stopi smanjenja kredita poduzećima bila četvrta u Europi, u društvu Italije i Rumunjske. Najveći pad kredita poduzećima pritom je zabilježen u Irskoj, Bugarskoj i Sloveniji zbog sanacije banaka, stoji u “HUB Pregledu”
Rast nominalnih kredita stanovništvu za 0,4 posto u srpnju 2015. u odnosu na isti mjesec prethodne godine Hrvatsku smješta pri dno skupine EU zemalja koje su zabilježile rast ove vrste kredita. Najbrži rast kredita stanovništvu u EU zabilježen je u UK i Belgiji, dok je najveći pad zabilježen u Irskoj i Mađarskoj, stoji u novoj HUB-ovoj publikaciji.
