Sve vrste kamatnih stopa na hrvatskom bankovnom tržištu su u padu te se one bitne, osim na stambene kredite, kreću u intervalu za države euro područja, no hrvatska je premija rizika i dalje jedna od najviših u regiji što ograničava njihovo brže smanjenje, navodi se u najnovijoj kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka “HUB Pregledi”.
Nacionalne referentne stope (NRS) nastavile su se smanjivati u prvom tromjesečju 2016. , a pad je zabilježio i Euribor svih ročnosti te je postao negativan na rok od 12 mjeseci, navodi se u publikaciji HUB-a.
Tako i nova statistika Europske središnje banke (ECB), u koju je uključena i Hrvatska, pruža uvid u uže efektivne kamate stope na stambene kredite s rokom dospijeća preko 5 godina. One su u Hrvatskoj u travnju 2016. iznosile 5,2 posto, bile su u padu i kretale su se iznad gornjeg ruba intervala kamatnih stopa za države koje su uvele euro. Među zemljama članicama koje nisu uvele euro veće kamatne stope na stambene kredite imale su Mađarska i Bugarska, stoji u publikaciji HUB-a.
Kamatna stopa na potrošačke kredite od jedne do 5 godina u siječnju ove godine iznosila je, pak, 5,4 posto i što je unutar prosjeka kamata u eurozoni, pri čemu iz HUB-a navode da se više stope bilježe u bankama baltičkih država, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, te u Danskoj i Velikoj Britaniji, kao i da su kamate u prosjeku bile više nego u Hrvatskoj i u državama članicama EU iz srednje i istočne Europe koje nemaju euro.
Unutar prosjeka za zemlje koje su uvele euro kreću se i prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima u Hrvatskoj, koje su u travnju u prosjeku iznosile 5 posto. To je, ocjenjuju iz HUB-a, posljedica smanjenja kamatnih stopa na kratkoročne kredite poduzećima u Hrvatskoj i rasta kamatnih stopa kod država članica koje su uvele euro, a imaju višu razinu prosječnih kamatnih stopa na kratkoročne kredite poduzećima, odnosno u Grčkoj i Cipru.
Na dugoročne kredite, pak, hrvatska poduzeća još od kraja 2014. godine u prosjeku plaćaju više od prosjeka za euro područje, a od država koje još nisu uvele euro niže kamatne stope od hrvatskih banaka imaju banke u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj.
Iz HUB-a ocjenjuju da se pritisak na pad kamatnih stopa očito se nastavlja, no hrvatska je premija rizika i dalje je najveća u regiji uz Mađarsku, što priječi brže snižavanje kamatnih stopa. Ipak, navode kako je u odnosu na kraj prvog kvartala 2016. došlo do smanjenja spreada u svim promatranim zemljama EU, “pri čemu pad spreada u Hrvatskoj signalizira da trenutačna politička nestabilnost u očima investitora ne predstavlja značajniji rast rizika”.
S druge, pak, strane, i kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u eurima u hrvatskim bankama nalaze se u padu, i ispod su 3 posto, ali su još veće od gornjeg praga u zemljama koje su uvele euro. Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva u eurima su pak na gornjem intervalu kamata u eurozoni. Te kamatne stope kod hrvatskih banaka kontinuirano padaju i po prvi put su se spustile ispod praga od 2 posto, pri čemu je tijekom 2016. zabilježen njihov značajniji pad, navode iz HUB-a.
Prosječne kamatne stope na kratkoročne eurske depozite poduzeća, pak, kreću se u okviru prosjeka za euro područja još od polovine 2011. godine, a više stope u prosjeku nude samo banke u Grčkoj i na Cipru. Pritom iz HUB-a ističu da su te kamatne stope u zemljama s najnižim kratkoročnim kamatnim stopama na depozite poduzeća čak postale negativne.
