HUB: Pokazatelji poslovanja banaka pod pritiskom konverzije

Troškovi konverzije kredita u švicarskim francima odrazili su se na brojne pokazatelje poslovanja banaka – u trećem su tromjesečju hrvatske banke iskazale ukupni gubitak od 3,4 milijarde kuna, stopa povrata na kapital je pala na minus 6,3 posto, a stopa adekvatnosti kapitala na 19,9 posto, pokazuju podaci iz publikacije HUB Pregled.

“Nakon stabilizacije dobiti oko 2 milijarde kuna na godišnjoj razini tijekom 2014. i prva dva kvartala ove godine, u trećem kvartalu ostvaren je godišnji gubitak od 3,4 milijarde kuna, kao posljedica troškova vezanih uz konverziju kredita u švicarskim francima”, navodi se u analizi Hrvatske udruge banaka (HUB).  Analiza pokazuje da je priprema banaka za proces konverzije kredita u ‘švicarcima’ kroz rezervacije u trećem kvartalu ove godine bitno utjecala i na neke druge pokazatelje njihovog poslovanja. O razini troška govori i podatak analize kako se opterećenje neto operativnog rezultata troškovima ispravaka vrijednosti i rezerviranja od kraja 2014. godine kretalo na razini od oko 70 posto, da bi se u trećem tromjesečju ove godine dogodio jednokratni skok na čak 163 posto.

Pod utjecajem gubitaka vezanih uz konverziju kredita u francima u prošlom je kvartalu došlo i do pada stope povrata na prosječnu aktivu na minus 0,9 posto, a na prosječni kapital na čak minus 6,3 posto. Stopa adekvatnosti kapitala, pak, nakon što je dosegnula maksimum od 22,3 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju, u prošlom se tromjesečju smanjila na 19,9 posto, također kao posljedica troškova vezanih uz konverziju. Ipak, Hrvatska još uvijek spada među zemlje s najvišim stopama adekvatnosti kapitala u Europi i svijetu, čak i kada se u usporedbi koristi stopa u koju je uračunat trošak konverzije, napominje se u analizi.

Nakon knjiženja troškova konverzije kredita u švicarskom franku došlo do pada udjela računovodstvenog kapitala u bilančnoj svoti banaka s oko 14 posto na oko 12 posto, što odgovara razini prije početka krize, iz 2007. godine, navode iz HUB-a.  Napominju i kako je zaustavljen rast loših kredita i sada se ukupni omjer loših kredita kreće oko 17 posto.  No, krediti vezani uz švicarski franak u trećem su kvartalu preuzeli prvo mjesto po omjeru loših, odnosno djelomično naplativih ili nenaplativih kredita u ukupnim kreditima, koje su do tada držali kunski krediti.

Naime, krajem rujna od ukupnog iznosa svih kredita u ‘švicarcima’ upitna je naplativost bila za njih 19,68 posto, dok je taj udio kod kunskih kredita bio 18,29 posto, a kredita u eurima 15,91 posto.
No, istodobno je došlo do povećanja pokrivenosti loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama. Intenzivniji rast pokrivenosti bilježi se još od 2013. godine, uslijed postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a. Tako je ukupna stopa pokrića krajem 2014. prešla 50 posto, da bi u trećem kvartalu 2015. došla do razine od oko 55 posto, navodi se uz ostalo u analizi HUB-a.

You may also like

0 comments