Stojić pritom posebno ističe ubrzavanje rasta robnog izvoza, koje je ove godine posebno istaknuto i za očekivati je da se nastavi – oko 6 posto na godišnjoj razini – s obzirom na očekivani snažniji rast naših vanjskotrgovinskih partnera, posebno unutar eurozone.
No, naglasio je, posljedica je to i snažnog oporavka konkurentnosti gospodarstva, uslijed rasta produktivnosti bržeg od rasta mase za plaće, što je dovelo do tzv. interne devalvacije domaće valute za više od 20 posto.
„Dakle, u vrijeme pada BDP-a došlo je do snažne prilagodbe hrvatskog gospodarstva, a dodatni je poticaj rastu konkurentnost dobila i kroz poreznu reformu“, rekao je Stojić te dodao da bi poticaj mogao biti i veći ostvare li se najave Vlade o rezanju birokratskih barijera.
Relativno visoke stope rasta, od 2,5 do 3 posto, ekonomisti banaka očekuju i u 2018. godini, a Stojić je rekao da je posebno pozitivno što se takva kretanja očekuju u uvjetima razduživanja, odnosno da rast ne generiraju krediti, već rast konkurentnosti, oporavak tržišta rada te niža cijena duga zbog smanjene percepcije rizika zemlje.
No, ističe direktor HUB-a Zdenko Adrović, održavanje ovakvih stopa rasta, a posebno njihovo ubrzavanje, traži nastavak mnogobrojnih reformi, primjerice u javnom sektoru, posebno zdravstvu i mirovinskom sustavu ili na fleksibilizaciji tržišta rada.
Sve bi to, kazao je, trebalo smanjiti i utjecaj države na ekonomiju, posebno ako se intenzivnije krene i u restrukturiranje i privatizaciju poduzeća u državnom sektoru.
Banke gube dobit zbog Agrokora
Među rizicima za bankarski sektor u ovoj godini Adrović je izdvojio mogućnost, iako malo vjerojatno, da dođe do rasta referentnih kamatnih stopa, ali i Agrokor.
Rezervacije za plasmane tom koncernu već su u prvom kvartalu ove godine dobit banaka smanjile za 70 posto, a Adrović očekuje da će na razini cijele 2017. godine ukupne rezervacije domaćih banaka biti oko 5 milijardi kuna, za koliko će se smanjiti i dobit na razini sustava.
No, u HUB-u kažu da se „svi klade“ da će postupak restrukturiranja Agrokora te u konačnici nagodbe i izlaska iz postupka izvanredne uprave biti „uredan i transparentan“ te da njegov utjecaj na rast BDP-a ne može biti viši od 0,5 postotnih bodova, i to izraženije u 2018. godini.
Oporavak kreditne potražnje predvodi turizam
Ipak, banke uočavaju blagi oporavak kreditne potražnje. Rastu, primjerice, gotovinski i potrošački krediti građanima, i to posebno kunski, za čak 15 posto, ali i tzv. veći krediti, u iznosu višem od milijun eura, posebice poduzećima u turističkom sektoru.
Taj sektor, kazao je Adrović, i za iduću godinu najavljuje investicije od najmanje 800 milijuna eura, što je oko 10 posto ukupnih investicija u državi.
Rast potražnje za kreditima mogao bi doći i od poduzeća koja sudjeluju u EU projektima, s obzirom da je Hrvatskoj i dalje na raspolaganju po 2 milijarde eura EU novca, a njihovo se korištenje intenzivira, podsjeća Adrović.
Poticaj bi mogle biti i padajuće kamatne stope, pa je tako primjerice na kunske stambene kredite prosječna kamatna stopa, prema HUB-ovim podacima, pala s 5,09 posto početkom godine na 4,23 posto krajem svibnja. Kod onih s valutnom klauzulom pad je i veći – s 5,63 na 3,76 posto.
0 comments