[vc_row][vc_column width=”1/3″]Bankarski sustav u Hrvatskoj izrazito je stabilan, a banke visoko kapitalizirane i spremne odgovoriti na zdravu potražnju za kreditima uz povijesno najniže kamatne stope, stoji u najnovijoj kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka – HUB Pregledi, a dodaje se i da je dobit banaka ove godine zbog Agrokora za oko 45 posto manja u odnosu na 2016.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] U trećem i početkom četvrtog tromjesečja 2017. u bankarstvu su profilirani pozitivni trendovi, a rast portfelja kredita stanovništvu se nastavlja, ocjena je HUB-a. Istodobno, kod kreditiranja poduzeća zadnjih mjeseci vidi se usporavanje, a povod tomu je posljedica krize u Agrokoru.
U listopadu 2017. godine ukupni (kunski i devizni) depoziti stanovništva u bankama bili su za 2,3 milijardi kuna veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je rast u sektoru poduzeća bio izraženiji, s porastom od 5,3 milijardi kuna.
[/vc_column][/vc_row]
Prosječna međugodišnja stopa rasta depozita u sektoru stanovništva od početka godine iznosila je 0,5 posto, a u sektoru poduzeća 8,9 posto, pri čemu je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do usporavanja stope rasta depozita. Ipak, rast depozita stanovništva u najvećoj je mjeri posljedica rasta depozitnog novca dok su oročeni i štedni depoziti u padu, navodi HUB.
Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva krajem listopada 2017. pao je ispod 71 posto i nalazi se na razinama iz 2009. godine.
Nadalje, kamatne stope na kredite i dalje su u padu, a pad je najizraženiji kod stambenih kredita. Razdoblja pada odnose na mjesece prije odobrenja značajnijih iznosa iz državnog poticajnog programa za mlade. Sada među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita nego Hrvatska, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite.
Istodobno je, navodi se u publikaciji, zaustavljen rast kamatne marže. Ona je povećana za svega stoti dio postotnoga boda, s 2,83 postotna boda u drugom na 2,84 boda u trećem kvartalu.
U HUB-u procjenjuju i da će dobit banaka ove godine biti za oko 45 posto manja u odnosu na 2016. Tijekom 2016. godine neto rezultat banaka vratio se u pozitivan teritorij nakon gubitaka zbog konverzije švicarskog franka, podsjećaju, a u trećem kvartalu 2017. godine trend dobiti na bazi zadnja četiri tromjesečja iznosi 3,3 milijarde kuna. Međutim, ističu, uslijedit će pad kada zadnje tromjesečje 2016. izađe iz obračuna, jer je neto dobit za prva tri tromjesečja 2017. iznosila oko 2,2 milijarde kuna naprema oko 4 milijarde u istom razdoblju prošle godine, što ukazuje na već spomenuti pad za oko 45 posto.
Povrat na kapital u bankarskom sektoru se na kraju trećeg tromjesečja kretao oko 5,8 posto, no prosjek će na kraju godine biti niži, jer će iz obračuna izaći uspješno zadnje tromjesečje 2016. i ući prvo tromjesečje 2017. kada su neke banke već počele agresivnije ispravljati vrijednosti imovina zbog krize u Agrokoru. Lošiji rezultat u usporedbi s prošlom godinom općenito se može pripisati ispravcima vrijednosti koji su povezani s krizom u Agrokoru, kažu u HUB-u.
Zaključak je da je bankarski sustav u Hrvatskoj izrazito stabilan. Uz kapitalnu adekvatnost od 22,7 posto šesti je po visini toga omjera u EU.
U isto vrijeme ima visoko pokriće loših kredita ispravcima vrijednosti (iznad 60 posto), a omjer loših kredita se smanjuje. Naime, u trećem tromjesečju 2017. zabilježen je pad loših kredita na 12,5 posto (s 13,2 posto na kraju drugog tromjesečja). Iza poboljšanja omjera loših kredita, koji je još relativno visok, ali je daleko od povijesnog maksimuma od 17,3 posto iz sredine2015., stoje prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak.
“Ako se dodatno uzme u obzir visoka likvidnost, nastavak povoljnog stanja na međunarodnim financijskim tržištima te gospodarski oporavak, hrvatske banke se sada nalaze u fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko su kapitalizirane te su spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti”, zaključuje se HUB Pregledu.
[quote_box name=””]
Analiza Ekonomskog laba
Prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u Hrvatskoj ove se godine smanjila za više od jednog postotnog boda. Hrvatske banke su europski rekorderi prema tom kriteriju.
Pred samo godinu dana prosječne stope su bile oko 5%, daleko iznad prosjeka euro područja i uglavnom iznad kamatnih stopa na stambene kredite u zemljama Nove Europe koje nisu uvele euro. Prema podacima Europske središnje banke, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj sada pada prema 3,5% i nalazi se unutar intervala kamatnih stopa u euro području i ispod stopa u, primjerice, Češkoj.
Postavlja se pitanje o uzrocima takvih kretanja i kakve su perspektive kamatnih stopa s obzirom da se sve češće spominje kako se razdoblje historijskih najnižih kamatnih stopa bliži kraju.
(….)
Već sada se kreće na historijski najnižim razinama. Daljnji pad je moguć još neko vrijeme, međutim prostora za značajniji daljnji pad više nema. Treba uzeti u obzir i da se promjena monetarne politike ECB-a očekuje se potkraj sljedeće godine. Nakon toga će preostati jedino pitanje kojom će brzinom linija P rasti prema gore. A tada će se za korisnike kredita postaviti pitanje hoće li se (i kojom brzinom) rast troškova izvora sredstava preliti na rast kamatnih stopa na kredite.
Odgovor na ovo pitanje zavisi o mogućnostima smanjenja marže. Očito je naime da rast linije P ne mora dovesti do proporcionalnog rasta linije A ako se marža smanjuje (to se događalo 2006.-2007.). Dakle, ako se gospodarski rast nastavi, ako će konkurencija i mamac očekivane dobiti i rasta kredita biti značajni, ako se popravi kvaliteta institucija i pravosuđa, ako se nastavi fiskalna konsolidacija i naposljetku, ako se uvede euro i smanje troškovi regulacije, postoji određeni prostor da kamatna marža apsorbira mogući rast kamatnih troškova.
To je naravno teorija. Što bi bilo, kad bi bilo. Nitko nema kristalnu kuglu i ne može predvidjeti kako će se svi spomenuti utjecaji posložiti u sljedećim godinama. Stoga čak i profesionalni ekonomisti koji dobro razumiju prikazane odnose ne mogu prognozirati događaje i ishode s visokim stupnjem sigurnosti. Drugim riječima, svatko tko podiže kredit, osobito na dulji vremenski rok, suočen je s rizikom koje niti jedno znanje ne može umanjiti.
Zbog toga je odluku o odabiru fiksne ili varijabilne kamatne stope razumno pojmiti u kontekstu osiguranja od rizika. Fiksne kamatne stope na istu vrstu kredita u pravilu su veće od varijabilnih. Kreditor je svakom dužniku dužan predstaviti otplatni plan iz kojeg je usporedbom mjesečnih anuiteta lako utvrditi koliko kuna više treba izdvojiti ako se odabere fiksna kamatna stopa. Ta razlika ima narav plaćanja premije osiguranja od promjene kamatnih stopa. Dužnik je oslobođen muke odabira parametra odnosno referentne stope (jer se varijabilna stopa po zakonu utvrđuje kao parametar uvećan za fiksnu maržu), kao i straha od rasta parametra u budućnosti. Kao i kod svake druge police osiguranja, s tim je (inicijalno psihološkim, a kasnije potencijalno materijalnim) rasterećenjem povezana određena cijena (premija), kao i žaljenje ako se budući događaji odviju u suprotnu stranu. To je quid pro quo.
Cijelu analizu pročtajte ovdje: http://arhivanalitika.hr/blog/pad-kamatnih-stopa-uzroci-i-perspektive/
[/quote_box]
Postoji mnogo signala da je razdoblje niskih kamatnih stopa u svijetu pri kraju, pri čemu se Hrvatska kroz reforme može pripremiti za to, a ima i određeni prostor kroz koji može osigurati još neko vrijeme niske kamatne stope, rekla je u utorak potpredsjednica Vlade Martina Dalić na konferenciji u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca.
Na konferenciji pod nazivom “Razdoblje niskih kamatnih stopa”, Dalić je kazala da ne može procijeniti dinamiku dizanja kamatnih stopa. No, s nastavkom fiskalne konsolidacije i snažne ekonomske politike orijentirane na stabilan gospodarski rast, država se može bolje pripremiti za to razdoblje.
“Da bismo održali makroekonomsku stabilnost i osnažili otpornost ekonomije na šokove, koji će sigurno doći, bitno je provoditi reforme, što će tržišne mehanizme učiniti efikasnijim i produktivnijim”, navela je Dalić.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti eventualnog daljnjeg snižavanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, rekla je da i dalje plaćamo više spreadove i premije rizika nego usporedive zemlje. Stoga i u smanjivanju rizičnosti domaće ekonomije vidi prostor za zadržavanje relativno niskih kamatnih stopa i u budućnosti.
Hrvatska će se mijenjati i tijekom procesa pristupanja eurozoni, no brzina pristupanja bit će definirana brzinom strukturnih promjena odnosno reformi kroz koje ćemo prolaziti. “Nalazimo se u razdoblju početka rasta kamatnih stopa, ali u Hrvatskoj postoji određeni prostor kroz koji se može osigurati da u određenom razdoblju koje je pred nama nastavimo plaćati relativno niske kamatne stope”, zaključila je Dalić.
Guverner Hrvatska narodne banke Boris Vujčić također je kazao da je vrlo teško predvidjeti kretanje kamatnih stopa i na domaćem i na međunarodnom tržištu. Njega ne bi iznenadilo da kamatne stope duže vrijeme ostanu relativno niske, ali ni da brzo porastu.
Napomenuo je da se Hrvatska mora pripremiti na rast kamatnih stopa. “Hrvatska sasvim sigurno ima prostor da smanjenjem premija rizika za hrvatsku državu i dizanjem stope rasta BDP-a amortizira svako normalno, postupno povećanje kamatnih stopa. Čak i ako one krenu rasti, Hrvatska to može amortizirati. Ali kroz reforme mora dizati stopu rasta BDP-a, nastaviti proces fiskalne konsolidacije, znači smanjivati udjel javnog duga u BDP-u”, rekao je Vujčić.
Dodao je da što je dug niži, to rast kamatnih stopa ima slabiji negativni utjecaj na neku zemlju. Po njemu, ulazak Hrvatske u eurozonu smanjio bi kamatne stope i premije rizika.
Istaknuo je da je američki Fed kao najveća i najutjecajnija središnja banka na svijetu počeo dizati kamatne stope te jasno signalizirati da će sa dizanjem kamatnih stopa nastaviti i iduće godine, dok je Europska središnja banka za 50 posto smanjila količinu obveznica koje otkupljuje, te su sve jasnije najave da bi u rujnu iduće godine otkup obveznica mogao završiti.
