HRW: Migrantska kriza i terorizam uništavaju ljudska prava u Europi

Stotine tisuća tražitelja azila i migranata u 2015. suočilo se s velikim poteškoćama na tranzitnom putu u zemljama zapadnoga Balkana, napominje u Svjetskom izvješću za 2016. Human Rights Watch koji uopzorava da teoristički napadi i priljev migranata opasno ugrožavaju ljudska prava u Europi.

Problemi s kojima su se tražitelji azila i migranti suočavali prolazeći kroz Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Makedoniju su, među ostalima, prespor postupak registracije i neodgovarajući uvjeti prihvata, a povremena zatvaranja granica su te teškoće još pogoršavala, navodi nevladina udruga za zaštitu ljudskih prava.  Vlade zemalja zapadnog Balkana trebale bi se usredotočiti na poboljšanje zaštite ljudskih prava, uključujući i prava tražitelja azila, stoji u godišnjem izvješću HRW-a. “Vlade zemalja zapadnog Balkana koje teže ulasku u Europsku uniju moraju ispuniti sve obveze kada su posrijedi ljudska prava”, rekla je analitičarka HRW-a za zemlje zapadnog Balkana i istočnoeuropske zemlje Lydia Gall.

HRW je u Svjetskom izvješću 2016., dokumentima potkrijepio zabrinutost za ljudska prava u BiH, Srbiji i na Kosovu tijekom 2015.  “To se odnosi na odgovornost za počinjene ratne zločine, na borbu protiv diskriminacije prema manjinana i jamčenje humanog pristupa prema tražiteljima azila i migrantima”, kaže Gall. U izvješću se navode i ostali problemi s područja ljudskih prava u zemljama zapadnog Balkana: ograničeno procesuiranje odgovornih za ratne zločine na nacionalnim sudovima nakon raspada Jugoslavije, govor mržnje u medijima, stalna diskriminacija Roma te uznemiravanje i zastrašivanje pripadnika LGBT zajednice.

Postignut je ograničen napredak u odgovornosti za ratne zločine na nacionalnim sudovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. Tužitelji na sudovima za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i u Srbiji nemaju dovoljna sredstva koja bi im omogućila da se nose sa slučajevima, piše HRW.  Dvadeset godina nakon zaključenja Daytonskoga mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina ostala je podijeljena, a okoštala politička struktura onemoguuje napredak. Nema napretka u primjeni dviju presuda Europskoga suda za ljudska prava, iz 2009. i 2013., kojim se od BiH traži da izmijeni svoj diskriminirajući ustav koji članovima manjina onemogućuje kandidiranje na visoke političke funkcije, upozorava HRW.

U izvješća na 659 stranica HRW donosi podatke o ostvarenju ljudskih prava u više od 90 zemalja.  U uvodnome dijelu, izvršni direktor Kenneth Roth piše da je širenje terorističkih napada izvan Bliskog istoka i velik priljev izbjeglica potaknut represijom i sukobom naveo vlade mnogih zemalja da smanje ljudska prava u nastojanju da zaštite vlastitu sigurnost.  “Strah od terorističkih napada i potencijalni učinak priljeva izbjeglica vidljivo je smanjio ljudska prava u Europi i drugim regijama,” kaže Roth.  Mjere koje je francuska vlada donijela nakon terorističkih napada u Parizu poput izvanrednog stanja, pretraživanja stanova bez prethodnog odobrenja nadležnog pravosudnog tijela “bude zabrinutost” za slobodu kretanja, udruživanaj i izražvanja, ocjenjuje HRW. Upozorava na “flagrantnu islamofobiju i besramnu dijabolizaciju izbjeglica” u Sjedinjenim Državama gdje potencijalni kandidat za predsjednika Donald Trump predlaže zabranu ulaska muslimanima u SAD.

Istodobno su u 2015. autoritarne vlade u cijelom svijetu, strahujući od mirnih prosvjeda, koje društveni mediji često potenciraju, intenzivno gušile rad neovisnih skupina. U tom kontekstu HRW napose proziva Rusiju i Kinu gdje se najviše guši rad civilnog društva.  “U Kini i Rusiju… državni vrh je sklopio prešutni pakt s narodom – ‘Omogućit ćemo vam sve više blagostanja, ako nam dopustite da vladamo bez polaganja računa”, kaže Roth.  Kao primjere naveo je sve teži rad udruga civilnog društva u Rusiji koje primaju pomoć iz inozemstva.  Kineski aktivisti bore se za ljudska prava no prijete im zatvorske kazne i vrlo slobodno tumačena primjena zakona protiv terorizma, kaže Roth.  Zbog toga jača aktivnost na društvenim medijima koje Kina nastoji kontrolirati.

U Hrvatsku je do kraja studenoga prošle godine ušlo više od 400.000 migranata koji su ubrzo nastavili put dalje prema Mađarskoj i Sloveniji, a vlasti su u 2015. odobrile azil za samo 32 ljudi, pokazuje godišnje izvješće Human Rights Watcha o ljudskim pravima u svijetu 2015. Izvješće HRW-a “World Report 2016.” daje pregled poštivanja ljudskih prava u više od 90 zemalja svijeta, od kraja 2014. do studenog 2015.

U Hrvatsku je, po izvješću HRW-a, do kraja studenog 2015. ušlo više od 441.931 migranata i tražitelja azila. Gotovo svi ostali su u zemlji vrlo kratko nastavivši put prema Mađarskoj (dok nije zatvorila granice) i Sloveniji. Hrvatska se teško nosila s njihovim osnovnim potrebama, ocjenjuje HRW, podsjećajući da je povremeno zatvarala granične prijelaze sa Srbijom i ograničavala prelazak granice za neke nacionalnosti.

Azil je u Hrvatskoj od 2006., po podacima HRW-a, zatražilo manje od 5000 ljudi, a do srpnja 2015. samo je 165 ljudi odobren neki oblik zaštite. U 2015. azil je u Hrvatskoj odobren samo 32 ljudi, ističe se u izvješću. “Ljudi koji već dugo čekaju azil i izbjeglice suočeni su s poteškoćama u pristupu smještaju, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju. Djecu migrante bez pratnje i dalje se smješta u domove za djecu s problemima u ponašanju i prihvatilišta za odrasle, bez primjerenog skrbništva ili posebne zaštite”, navodi HRW.

Iako je hrvatska vlada postigla određen napredak u zaštiti prava osoba s invaliditetom, HRW primjećuje da sustav skrbništva i dalje ne omogućuje oko 18.000 ljudi s invaliditetom da samostalno odlučuju o svojim životima. Provedba plana o deinstitucionalizaciji iz 2011. sporo napreduje i ne obuhvaća osobe s invaliditetom u psihijatrijskim bolnicama i domovima za odgoj odraslih. Do rujna 2015., u Hrvatskoj je institucionalizirano bilo više od 7500 ljudi, navodi se u izvješću. UN-ov Odbor za prava osoba s invaliditetom pozvao je u travnju hrvatsku vladu da osigura da hrvatski zakoni štite prava osoba s invaliditetom, podsjeća HRW.

Uz to, hrvatski sudovi moraju riješiti još više od 220 slučajeva za ratne zločine, dodaje. Europski sud za ljudska prava presudio je u veljači da je Hrvatska prekršila pravo na pravedno suđenje jednog državljanina s dvojnim hrvatskim i srpskim državljanstvom osuđenim u odsutnosti za ratne zločine kojemu nije odobreno ponavljanje suđenja.

UN-ov Odbor za ljudska prava usvojio je u travnju zaključke o Hrvatskoj u kojima se izražava zabrinutost zbog diskriminacije i nasilja nad pripadnicima manjina, posebice Romima i Srbima. Srbi kojima je oduzeto stanarsko pravo u ratu suočeni su i dalje s poteškoćama u korištenju vladina programa iz 2010. koji omogućuje kupnju nekretnine po cijenama povoljnijim od tržišnih. Romi pak imaju posebnih poteškoća s pristupom osnovnim državnim uslugama, kao što su zdravstvena skrb, socijalna pomoć i primjeren smještaj. Njihova djeca de facto su segregirana u obrazovnom sustavu, ističe HRW.

You may also like

0 comments