[vc_row][vc_column width=”1/3″]Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih deset mjeseci prošle godine za 14 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, dok je uvoz u istom razdoblju povećan za 11,9 posto, pokazuju drugi podaci koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).[/vc_column][vc_column width=”2/3″] DZS je tako podigao svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od siječnja do kraja listopada prošle godine porastao za 13,5, a uvoz za 10,9 posto.
Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom prvih deset mjeseci 2017. godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 85,4 milijarde kuna, a uvezla za 136,5 milijardi kuna.
[/vc_column][/vc_row]
Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 51,1 milijardu kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 62,6 posto.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci rastao za 15,3 posto, na 11,5 milijardi eura, a uvoz za 13,2 posto, na 18,3 milijarde eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,9 milijardi eura.
Prerađivačka industrija, na koju se odnosi 88,8 posto robnog izvoza, u prvih je deset mjeseci prošle godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 10,2 milijarde eura, odnosno 15 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87,2 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je rastao za 11,8 posto, na gotovo 16 milijardi eura.
Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 938,6 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 37,9 posto u odnosu na prvih deset mjeseci 2016. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 889,1 milijun eura ili 1,6 posto više nego u istom razdoblju godinu prije, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja skočio za 10,3 posto, na 805,1 milijun eura.
Istodobno se najveći uvoz, od 1,7 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na godinu prije povećan je za 10,5 posto. Roba vrijednih gotovo 1,5 milijardi eura uvezla je proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 9,3 posto, uvoz kemijske industrije povećan je za osam posto, na gotovo 1,4 milijarde eura, a uvoz u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 14,3 posto, na nešto više od 1,3 milijarde eura.
Podaci DZS-a pokazuju da su članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,8 posto ukupnog robnog izvoza te 78 posto robnog uvoza za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci. Izvoz u članice EU iznosio je više od 7,4 milijardi eura ili 11,6 posto više nego u prvih deset mjeseci 2016., a uvoz 14,3 milijardi eura ili 12,4 posto više.
Pritom najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.
Izvoz u Italiju je do kraja listopada porastao na godišnjoj razini za 14,8 posto, na 1,55 milijardi eura, u Njemačku je izvezeno roba za 1,41 milijarde eura ili 18 posto više nego godinu prije, a u Sloveniju za 1,24 milijardi eura, odnosno 0,8 posto manje nego u prvih deset mjeseci 2016. godine.
Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je gotovo 2,9 milijardi eura i rastao je prema istom razdoblju u 2016. za 9,5 posto. Uvoz iz Italije povećan je za 12,8 posto na gotovo 2,4 milijardi eura, a iz Slovenije za 8,7 posto, na 1,96 milijardi eura.
Značajan rast robne razmjene u prvih deset mjeseci 2017. Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e. Izvoz u te zemlje povećan je za 22,4 posto na 2,02 milijarde eura, a uvoz za 20,5 posto, na 1,13 milijardi eura.
Pritom, od tih zemalja najviše je, za 1,14 milijardi eura ili 23,7 posto više nego u istom razdoblju 2016., izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je ostvaren i najveći uvoz, od 571,4 milijuna eura ili 24,4 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 550,5 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 30,2 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 20,9 posto, na 482,1 milijun eura.
