Hrvatski proračun je van zakona

Povjerenstvo za fiskalnu politiku pozvalo je utorak Vladu da Saboru što prije predloži rebalans državnog proračuna, što je, upozoravaju, po zakonu već bila dužna učiniti nakon donošenja odluke o smanjenju rashoda po ministarstvima. Povjerenstvo navodi kako je uočilo značajne promjene na rashodovnoj i prihodovnoj strani proračuna što, međutim, nije pratio potrebni rebalans.

“Ovaj prijedlog držimo potrebnim kako bismo potaknuli nadležno ministarstvo na prestanak prakse kontinuiranoga kršenja propisa iz područja fiskalne odgovornosti, na što je Povjerenstvo u više navrata i opetovano upozoravalo, te kako Vlada svojim odlukama ne bi derogirala proračun, smanjila transparentnost proračuna i narušila demokratsku narav cijeloga proračunskoga procesa: donošenja, ali i izvršenja proračuna, postupajući protivno zakonskim odredbama”, ističe se u stajalištu Povjerenstva.

Predsjednik tog tijela Srđan Gjurković (HNS) Hini je objasnio da je Vlada 23. travnja rashode ministarstava smanjila za oko 435 milijuna kuna te da je, po Zakonu o proračunu, u roku 45 dana Saboru morala predložiti rebalans. Povjerenstvo je razmatralo primjenu fiskalnih pravila i utvrdilo da Vlada ta pravila nije ispoštovala ni prošle godine. Podsjećaju kako se to dogodilo i godinu ranije. “Povjerenstvo razumije da su nepovoljne gospodarske okolnosti mogle utjecati na povećane teškoće u primjeni fiskalnih pravila, ali podsjeća da neispunjavanje fiskalnih pravila dovodi do erozije povjerenja u fiskalnu politiku. Ako Vlada i Hrvatski sabor smatraju da fiskalna pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti nisu postavljena na način koji osigurava primjereni okvir za odgovorno fiskalno ponašanje, onda treba donijeti odgovarajuća pravila kojih se tada treba striktno pridržavati”, naglašava Povjerenstvo.

Upozorava da je Hrvatska nakon izmjene Zakona o proračunu u veljači ove godine ostala bez ikakve zakonske kontrole javnog duga, jer su ukinute odredbe koje su uređivale dopuštenu visinu javnog duga, koji je krajem 2014. narastao preko 85 posto BDP-a, a očekuje se da će krajem ove godine prijeći razinu od 90 posto BDP-a. “Brzi rast javnog duga na visokim razinama pokazuje prisutnost fiskalnih slabosti i stvara veliku prijetnju održivosti javnih financija. Javni dug je prije deset godina bio na razini 35 posto BDP-a, što je bilo u razini usporedivih zemalja, dok je danas bitno iznad prosjeka usporedivih zemalja. Visoka razina javnog duga može postati nesavladivim teretom za javne financije u slučaju pogoršanja likvidnosti na globalnom financijskom tržištu”, upozorava Povjerenstvo.

Iako naglašavaju da je u 2014. vidljiv fiskalni napor koji je rezultirao usporavanjem rasta rashoda općeg proračuna, u Povjerenstvu su uvjereni kako to nije dovoljno za smanjenje manjka proračuna opće države koji je, unatoč poduzetim mjerama, povećan na 5,7 posto BDP-a. “Jedan od glavnih razloga povećanja manjka je preuzimanje dugova po jamstvima javnih poduzeća, što upućuje da Vlada treba posvetiti veću pažnju izboru upravljačke strukture koja treba biti stručnija i posvećena povećanju efikasnosti upravljanja financijama u javnim poduzećima”, kaže Povjerenstvo.

Podsjećaju da su strukturne reforme velikim dijelom bile usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, prvenstveno kroz povećanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju beneficiranog staža, povećanje poreza na dobitke od igara na sreću, uvođenje naknade za telekomunikacijske usluge i povećanje trošarina na energente. “Izostale su snažne strukturne mjere na rashodnoj strani unatoč određenom smanjivanju subvencija, intermedijarne potrošnje, socijalnih naknada te rashoda za investicije. Također su izostale strukturne mjere u smjeru povećanja efikasnosti javne administracije i smanjenja strukturnih rashoda”, kaže Povjerenstvo.

Zabrinjava ih metodologija donošenja strukturnih mjera koje, kažu, nisu rezultat osmišljene strategije u srednjoročnom proračunskom razdoblju, već se zasnivaju na ad hoc (diskrecijskim) mjerama. “Karakter fiskalne konsolidacije upućuje na preispitivanje takvog pristupa, jer su rezultati konsolidacija u prošlosti bili bitno bolji kada su se deficiti reducirali putem povećanja neizravnih poreza te redukcijom transfera i plaća”, smatra Povjerenstvo.

U stajalištu se navodi kako su proračunski rashodi pod stalnim pritiskom financiranja dospjelih neplaćenih obveza, posebno u sektoru zdravstva. “Svake godine se iz proračuna izdvaja dio sredstava za plaćanje obveza zaostataka iz prethodnih godina. Vlada taj problem pokušava riješiti izdvajanjem HZZO-a iz sustava državne riznice, što Povjerenstvo za fiskalnu politiku vidi kao rizičan potez i predlaže da se, ako bude stvarao nove dospjele neplaćene obveze, početkom 2016. razmotri mogućnost povratka HZZO-a u sustav državne riznice”.

Povjerenstvo smatra kako je izrazito visok rizik da Hrvatska ne izađe iz stanja prekomjernog manjka do 2016. godine, što sugerira podatak o javnom dugu, koji je veći od 60 posto BDP-a.”Projekcije kretanja javnog duga, koje je pripremila Hrvatska narodna banka u osnovnom scenariju, uz razumne makroekonomske pretpostavke i postupno dostizanje ravnoteže salda primarnog proračuna, pokazuju da Hrvatska ne može očekivati smanjivanje javnog duga do 2020., kada bi on iznosio više od 96 posto BDP-a. Iz takve projekcije proizlazi da Hrvatska ne može izaći iz stanja prekomjernog deficita prije 2019. godine, čak niti u slučaju da se proračunski deficit prije toga smanji na ispod 3 posto”, navodi Povjerenstvo. Zaključuje da Vlada mora znatno veću pozornost posvetiti stanju i kretanju javnog duga jer bi u suprotnom on mogao postati značajno ograničenje za gospodarski oporavak zemlje.

You may also like

0 comments