Projekcije broja stanovnika koji će Hrvatska imati, broja zaposlenih (koji trebaju puniti mirovinski sustav) i broja umirovljenika za 18, 20 ili 25 (pa i 50) godina istina postoje, no u njima je sadržano toliko nepoznanica da ih je teško tretirati pouzdanim podatcima. Kako su plaće i mirovine međusobno vezane, ovisno o visini jednih kretat će se i iznos drugih, no naši sugovornici ističu kako se pokrivenost mirovina doprinosima iz plaća neće bitno pomaknuti u odnosu prema danas.
Danijel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta, ističe za Glas Slavonije kako je visina mirovine, prilikom izračuna, dobrim dijelom vezana uz plaće. Naime, dodaje, u normalnim okolnostima 70 posto mirovine ide uz rast plaća, a 30 posto uz rast cijena. On ipak upozorava i na jednu olakšavajuću okolnost za sustav, o kojoj se malo govori, pa cijela slika, kaže, ipak nije prestrašna. Naime, s obzirom na velik broj braniteljskih mirovina i dosta invalidskih, mi smo zapravo velik dio ljudi koji bi trebali ići u mirovinu za 10 ili 20 godina tamo već poslali.
Kada je riječ o omjeru radnika i umirovljenika, on se prema projekcijama za budućnost pogoršava, ali ne drastično.
“Nažalost, tu su demografske posljedice ipak vrlo jake, pa ‘ubiju’ čak i efekt toga što smo dio ljudi ranije umirovili. U nekim od projekcija pretpostavlja se da će i stopa zaposlenosti u Hrvatskoj rasti, jer je sada vrlo niska, kako ćemo se oporavljati. No, i uz to demografija ruši omjer zaposlenih i umirovljenika (sa sadašnjih 1,2 na 1,05 ili tu negdje), a dulji je i životni vijek”, zaključuje Nestić.