Hrvatski je uvoz rastao na valu farmaceutskog sektora

Analiza
Pad hrvatskog izvoza koji je uslijedio s pandemijom koronavirusa u proljeće nastavlja slabiti i prema prvim preliminarnim podacima DZS-a za jedanaest mjeseci 2020. spustio se na minus od 3,8 posto gledano u eurima, a još više u kunskom iznosu, 2,3%.

Rekordan pad u prošloj godini od 9,5 posto zabilježen je za prvih pet mjeseci. Do kraja studenoga izvezeno je ukupno roba vrijednih 13,5 milijardi eura, oko 526 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 65%.

Uvoz je u jedanaest lanjskih mjeseci pao znatno snažnije, za 10,6% gledano u eurima, na 20,75 milijardi. Iz detaljnije prikazanih statističkih podataka za prvih 10 mjeseci može se iščitati kako je samo nekoliko djelatnosti u kojima se bilježi rast uvoza, i to prvenstveno farmaceutska proizvodnja, koja je s povećanom potrošnjom u uvjetima koronavirusa porasla za čak 22,2%, s uvozom od 1,4 milijarde eura, odnosno 257 milijuna eura više nego lani.

Istovremeno je domaća farmaceutska industrija fokus stavila na hrvatsko tržište, jer joj je u uvjetima povećane proizvodnje izvozni rezultat slabiji za 6,2%. Izvezeno je lijekova i drugih proizvoda vrijednosti 836 milijuna eura.

Uz nastavak godšnjih stopa rasta robnog izvoza, posljednji podaci DZS-a za listopad prošle godine zabilježili su i nastavak godišnjeg pada uvoza robe. Ukupna vrijednost plasirana na inozemna tržišta promatrana u eurima u listopadu je iznosila 1,4 mlrd. eura što predstavlja godišnji porast od 5,3%. S druge strane, uz ubrzanje godišnjeg pada na 8,6%, uvezeno je robe u vrijednosti 2,0 mlrd. eura. Uz rast robnog izvoza te pad robnog uvoza, manjak u robnoj razmjeni povećao se na 582 mil. eura, što predstavlja pad od 31,0% u odnosu na saldo zabilježen u listopadu 2019. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u listopadu se spustila na 71,2%.

Kumulativno, od siječnja do listopada, nastavljen je pad vanjskotrgovinske robne razmjene. U prvih deset mjeseci 2020. godine, promatrano u eurima, evidentiran je pad izvoza od 4,6% uz istodoban pad uvoza od 10,6% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Pri takvim je kretanjima vanjskotrgovinski saldo u prvih deset mjeseci godine bio niži za 19,5% u odnosu na isto razdoblje godine ranije, a zabilježeni manjak iznosio je 6,8 mlrd. eura. Istodobno, razina pokrivenosti uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 64,2%.

Analizom među sektorima SMTK (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija) te usporedbom s istim razdobljem 2019. godine, najveći doprinos padu izvoza u prvih deset mjeseci 2020. došao je od razmjerno snažnog pada u sektoru Strojevi i prijevozna sredstva gdje je zabilježen pad izvoza od 10,4%, iskazan u eurima. S najsnažnijim padom izvoza u promatranom razdoblju slijede Proizvodi svrstani prema materijalu (-5,1%) te Mineralna goriva i maziva (-7,4%). Sektor koji je zabilježio najveći doprinos ublažavanju pada bio je Hrana i žive životinje, s rastom od 8,5%. S druge strane, najveći doprinos padu uvoza u istom razdoblju došao je od pada u sektoru Mineralna goriva i maziva, s razmjerno snažnim padom od 34,9%. Slijede Strojevi i prijevozna sredstva (-15,0%) te Proizvodi svrstani prema materijalu (-6,3%). Ublažavanju pada uvoza u promatranom razdoblju najviše je pridonio sektor Kemijski proizvodi, s rastom od 5,8%.

Promatrano u eurima, izvozne transakcije s državama Europske unije u prvih su deset mjeseci 2020. pale za 3,3% dok je uvoz pao za 10,9% u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Uz vrijednost izvoza od 8,4 mlrd. eura i vrijednost uvoza od 15,2 mlrd. eura, deficit u robnoj razmjeni s EU niži je za 19,8% godišnje te iznosi 6,7 mlrd. eura. S državama Europske unije Hrvatska je u prvih deset mjeseci 2020. ostvarila 69,7% ukupnog izvoza te 80,2% ukupnog uvoza. Već tradicionalno najvažniji trgovinski partneri ostaju Italija, Njemačka i Slovenija, no sa sve tri države ostvarujemo trgovinski deficit odnosno više uvozimo no što izvozimo.

Prema prvim podacima robne razmjene RH s inozemstvom, u prvih jedanaest mjeseci 2020. godine, promatrano u eurima, zabilježen je manjak u robnoj razmjeni od 7,3 mlrd. eura, što je 20,9% niže u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Prema navedenim podacima, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,1%.

Obzirom na nisku konkurentnost domaće industrije koja je dodatno pogođena smanjenom inozemnom potražnjom i otežanim protokom roba na jedinstvenom tržištu EU, očekujemo da će podaci za ostatak 2020. godine zabilježiti nastavak nepovoljnih kretanja vanjskotrgovinske razmjene RH s inozemstvom.

You may also like

0 comments