Hrvatski BDP porastao 3.2 posto

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u trećem tromjesječju ove godine 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prema revidiranim podacima u cijeloj prošloj godini rast BDP-a povećan je s prethodnih 3 na 3,2 posto, kazao je u srijedu ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof.

Krištof je pojasnio da je osnovni razlog revizije vremenske serije podataka o BDP-u usklađivanje s Uredbom vijeća (EZ, EURATOM) o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka (BND) po tržišnim cijenama.

Revizija pritom obuhvaća poboljšanja u vezi, među ostalim, obračuna potrošnje fiksnog kapitala na izdatke za istraživanje i razvoj netržišnih proizvođača, obračun potrošnje fiksnog kapitala na izdatke za vojnu opremu, procjenu prijevare kod plaćanja PDV-a „bez suučesništva“.

“Uslijed te revizije, procjena BDP-a za cijelu prošlu godinu povećana je s 3 na 3,2 posto”, istaknuo je Krištof. Naveo je, također, da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine revidiran na više s 2,8 na 3 posto.

Također, nakon revidiranih podataka pokazalo se da je u trećem tromjesečju ove godine rast BDP zabilježen već 13. kvartal zaredom, a ne 12., kako su pokazivali dosadašnji podaci.

Krištof je, također, istaknuo kako je u trećem tromjesečju nominalni rast BDP-a iznosio 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najveća stopa rasta od kraja 2008. godine. Međutim, zbog rasta cijena, posebice u turizmu, realni rast BDP-a osjetno je manji i iznosi 3,3 posto.

Kazao je da je revizija podataka važna jer se radi o podacima koji služe za izračun udjela hrvatskog BDP-a u EU proračunu, odnosno iznosa koji Hrvatska plaća konto članarine u EU. U tom smislu je kazao da je DZS godišnji BDP revidirao 23. listopada, a da se sada napravilo usklađivanje tromjesječnih podataka.

Krištof je istaknuo i to da je treće tromjesječje ove godine već 10. za redom kako hrvatski BDP raste brže od prosjeka EU-a. “Sa stopom rasta BDP-a smo na sredini među zemljama EU-a gdje najbrže stope rasta imaju Rumunjska i Litva, a najmanje Danska i UK”, zaključio je Krištof.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, BDP EU-a porastao je u proteklom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto na kvartalnoj, a za 2,5 posto na godišnjoj razini.

Hrvatski je BDP, pak, prema sezonski prilagođenim podacima, u trećem tromjesečju ojačao za 0,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treće lanjsko tromjesečje porastao za 3,2 posto.

Porasla i industrijska proizvodnja

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu je porasla za 4,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je brži rast nego mjesec dana ranije, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

To je šesti mjesec zaredom kako industrija raste, vrativši se u pozitivan trend nakon blagog pada u travnju zbog poremećaja izazvanog krizom u Agrokoru. To “potvrđuje kontinuirani oporavak industrijske proizvodnje koji traje od početka 2015. godine”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Rast proizvodnje od 4,3 posto brži je nego u rujnu, kada je ojačala 3,0 posto na godišnjoj razini, i brži od očekivanja. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u listopadu proizvodnja porasla za 2,6 posto, a njihove procjene kretale su se u rasponu od 2,1 do 3,0 posto.

U listopadu je najviše, za 10,2 posto na godišnjoj razini, porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a slijedila je proizvodnja intermedijarnih proizvoda s rastom od 9,6 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala za 7,9 posto.

S druge strane, proizvodnja energije pala je za 5, a kapitalnih proizvoda za 4,5 posto na godišnjoj razini. U prvih deset mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“Do kraja godine očekujemo nastavak rasta industrijske proizvodnje potpomognut inozemnom, ali i domaćom potražnjom. Međutim, godišnje stope rasta u posljednja dva mjeseca mogle bi biti ograničene razmjerno visokim bazom, odnosno rastom zabilježenim krajem 2016.”, poručuju analitičari RBA, koji u cijeloj ovoj godini očekuju rast proizvodnje od oko 2,5 posto.

Poraste li proizvodnja u cijeloj 2017., bila bi to četvrta godina zaredom kako raste. U 2016. industrijska je proizvodnja porasla za 5,0 posto, znatno brže nego prethodnih godina.

HUB: Smanjena nacionalna referentna stopa

Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je u srijedu novi izračun Nacionalne referentne stope prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS), koju dio banaka u Hrvatskoj koristi kao promjenjiv parametar na postojeće i nove kredite građanima, a koji pokazuje da je za treće tromjesečje ta stopa pala između 0,07 i 0,16 postotnih bodova.

Prema posljednjem izračunu za treće tromjesečje 2017. godine, NRS je pao u prosjeku za 0,07 do 0,10 postotnih bodova za kune i za 0,13 do 0,16 za eure u odnosu na prethodno tromjesečje.

Vrijednosti novih stopa 12-mjesečnog NRS1 su 0,89 posto za kune i 0,99 posto za eure; 12-mjesečnog NRS2 0,59 posto za kune i 0,89 posto za eure, a 12-mjesečnog NRS3 0,71 posto za kune i 1,07 posto za euro.

Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS najnovija promjena bit će vidljiva na anuitetima koji dospijevaju u veljači iduće godine. Kao i do sada, sve banke koje koriste NRS poslat će svojim klijentima obavijest o utjecaju novog NRS-a na njihove kredite i anuitete, napominju iz HUB-a.

Kako navode, od početka primjene do danas NRS je kontinuirano u padu.

“Kamatne stope na kredite kod kojih se, primjerice, primjenjuje 12-mjesečni NRS umanjene su u posljednje četiri godine između 1,52 i 2,23 postotna boda za kredite u kunama te između 1,95 i 2,46 postotnih bodova za kredite u eurima. Iako je nemoguće točno prognozirati kretanje NRS-a u budućnosti, u sljedećim tromjesečjima i dalje postoji prostor za pad jer je NRS najviše povezan s kretanjem kamatnih stopa koje hrvatske banke plaćaju na depozite fizičkih i pravnih osoba, a ne direktno s inozemnim referentnim stopama (npr. EURIBOR-om)”, ističu iz HUB-a.

NRS se koristi temeljem Zakona o potrošačkom kreditiranju, a izračunava ga HUB od 2012., koristeći isključivo javno objavljene podatke Hrvatske narodne banke. Pojednostavljeno rečeno, NRS je ukupan iznos koji su banke isplatile kao kamate na depozite podijeljen s prosječnim iznosom tih depozita.

Izračunava se za razne valute, vrste depozita i rok – tromjesečni NRS je iznos isplaćen u tri mjeseca podijeljen s tromjesečnim prosječnim stanjem, a isto tako i šestomjesečni i dvanaestomjesečni. To se označava kao 3M, 6M i 12M. Brojka iza NRS-a označava računa li se stopa gledajući samo depozite fizičkih osoba (NRS1), uz njih i depozite nefinancijskog sektora (NRS2), ili uključuje i depozite financijskog sektora (NRS3), odnosno depozite svih pravnih i fizičkih osoba.

U Hrvatskoj trenutno tri banke svoje kamate na kredite vežu uz NRS – Zagrebačka banka, OTP banka i Hrvatska poštanska banka.

You may also like

0 comments