Podaci Eurostata
U veljači 2025. eurozona je zabilježila rast industrijske proizvodnje od 1,1 posto u odnosu na siječanj, dok je na razini EU-a porasla za 1 posto. Najveći doprinos dali su netrajni potrošački proizvodi s rastom od 2,8 posto u oba područja, dok je proizvodnja energije u eurozoni pala za 0,3 posto. Hrvatska je, nasuprot tome, zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU, smanjivši je za 3,9 posto na mjesečnoj razini.
Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je za 1,2 posto, a u EU za 0,6 posto, što je prvi rast u gotovo dvije godine. Sektor netrajnih potrošačkih dobara predvodio je s rastom od 9,7 posto u eurozoni, dok su intermedijarni i trajni potrošački proizvodi zabilježili pad od 2,7 odnosno 2,3 posto. Irska je zabilježila najveći godišnji skok proizvodnje od 38,8 posto, dok je Hrvatska zadržala solidan rast od 5,4 posto u odnosu na veljaču prethodne godine.
Hrvatska je u veljači bila uz Grčku na dnu ljestvice po mjesečnom padu proizvodnje, dok su zemlje poput Irske i Belgije zabilježile značajan rast. Unatoč mjesečnom padu, godišnji rast od 5,4 posto svrstava Hrvatsku uz Maltu među zemlje s pozitivnim trendom. Najveći godišnji pad proizvodnje zabilježila je Mađarska s 8 posto, ukazujući na različite gospodarske dinamike unutar EU.
