Hrvatska se treba bolje pripremiti za energetsku tranziciju

 

Konferencija
Hrvatska ima svijetlu energetsku budućnost, ali treba bolje iskoristiti energetski potencijal i dobro se pripremiti za tranziciju ka čišćim energentima, rečeno je u srijedu tijekom konferencije “Energetska budućnost Hrvatske”, gdje je istaknuto i da do 2030. treba prestati prodavati plinske bojlere te vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Na konferenciji koju je organizirao tjednik Lider, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je da je energetska budućnost Hrvatske dobra, nabrojivši što je u energetskom sektoru učinjeno unatrag nekoliko godina u izmjenama zakonodovnog okvira i izgradnji novih kapaciteta. “Hrvatska se u svojoj Strategiji energetskog razvoja prije svega opredijelila za afirmaciju domaćih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, a pored toga i na diverzifikaciju dobavnih pravaca električne energije i plina. Naša je težnja smanjenje energetske ovisnosti”, kazao je.

Ćorić energetski sektor vidi kao ključan za gospodarski razvoj, ali smatra i da hrvatski energetski kapaciteti nisu u potpunosti iskorišteni. Ponovio je, naime, da Hrvatska uvozi 40 posto električne energije, 60 posto plina te 80 posto nafte i naftnih derivata. “Strategija energetskog razvoja afirmira veću proizvodnju svih energenata, manju ovisnost o uvozu, diverzifikaciju dobavnih pravaca i povećanje skladišnih kapaciteta “, kazao je Ćorić, dodavši da će se jako voditi računa i o obnovljivim izvorima energije.

Kako je rekao, vrijeme pokazati koliko je projekt LNG terminala na Krku ispravan i potreban, naglasivši da je svjetska energetska budućnost bazirana i na tom energentu. Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarić kazao je da se Strategija obnovljivog scenarija HEP-a do 2030. godine temelji na četiri segmenta.

Prvi je nastavak ciklusa razvoja hidroelektrana koji će HEP-u ostati najvažniji obnovljivi izvor. U revitalizaciju hidroelektrana do 2028. godine HEP planira uložiti 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas, istaknuo je Barbarić, uloženo nešto više od trećine. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage hidroelektrana.

Drugi je segment izgradnja novih hidroelektrana, pri čemu se razmatra nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana, a treći izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije.

Četvrti stup je izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija, prvenstveno na postojećim lokacijama u Zagrebu i Osijeku. “Ukupno u svim spomenutim tehnologijama do 2030. godine planiramo dobiti 1.500 megavata nove snage. Od toga pola se odnosi na sunčane elektrane i vjetroelektrane. Do kraja 2023. godine u sunčane elektrane planiramo uložiti 750 milijuna kuna. Tome treba dodati i veći broj punionica za električna vozila koje planiramo instalirati”, naglasio je prvi čovjek HEP-a, dodavši da će realizacija obnovljivog scenarija te kompanije rezultirati povećanjem udjela obnovljivih izvora energije za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora za 6 do 9 milijardi kWh godišnje.

Profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Neven Duić naglasio je da će se sva fosilna goriva u svijetu prestati upotrebljavati do 2030. godine, s tim da će ugljen nestati iz upotrebe do 2030. godine. On smatra da će se do tada vjerojatno ugasiti i naš Plomin. Isto tako, a budući da im je prosječni životni vijek 20-ak godina, i u Hrvatskoj do 2030. treba prestati prodavati plinske bojlere, kao i vozila s motorima na unutarnje izgaranje.

You may also like

0 comments