Hrvatska proizvodi premalo visokotehnološke robe

Analiza izvoza
 U gotovo svakom osvrtu na ekonomske pokazatelje i izglede ministar financija Zdravko Marić podcrta kako je ključni makroekonomski izazov za hrvatsko gospodarstvo smanjivanje uvozne ovisnosti.

Ponovio je to i na prošlotjednoj konferenciji o poticanju izvoza. Ako ne prije, prilika da to još jednom istakne bit će već za tjedan dana, uz objavu prve procjene kvartalnog BDP-a. Rast potrošnje kućanstava i investicija vuče i rast uvoza, a zbog relativno velike uvozne komponente isto vrijedi i za izvoz. Istodobno, domaća industrija bilježi anemičan rast od oko jedan posto (lani -1%, godinu prije +1,9 posto).

Nova brojčana uporišta za priču o uvoznoj ovisnosti i slaboj međunarodnoj konkurentnosti našeg gospodarstva ponudili su ovih dana usporedni podaci o robnoj razmjeni država članica EU. Iako su u prvih devet mjeseci naši izvoznici ostvarili pet posto veću vrijednost izvoza nego u isto vrijeme lani, uvoz je rastao po stopi od šest posto. Rezultat toga (i znatno veće uvozne baze) je i daljnje produbljavanje robnog deficita: sa 6,9 mlrd. eura manjka u prvih devet mjeseci 2018. do kraja rujna ove godine dosegnuo je 7,5 milijardi, što je 9 posto ili 600 milijuna eura više.

Od članica EU iz srednje i istočne Europe, s kojima se obično uspoređujemo, većina ih ima pozitivan saldo robne razmjene, a od tri s deficitom samo rumunjski je veći (12,3 mlrd. eura). Usto, Hrvatska i Rumunjska jedine iz tog kruga članica imaju manjak u trgovinskoj razmjeni unutar EU. Negativan ukupan saldo robne razmjene od zemalja SIE imaju još samo Bugarska koja ga je ove godine prepolovila na 1,5 milijardi eura, te Slovačka koja je još lani imala robni suficit, a ove je godine zbog usporavanja rasta izvoza unutar EU zagazila u blago negativan saldo. Međutim, u slučaju Slovačke radi se o manjku od samo 400 milijuna eura na vrijednosti izvoza koji je više nego peterostruko veći od hrvatskog.

Slovenija je u prva tri kvartala izvezla robe vrijedne 30 milijardi eura, a osim što je ukupno u suficitu od milijardu eura, u EU ima triput veći izvoz nego Hrvatska. Nadalje, Mađarska je s krajem rujna ove godine izvezla više nego sedam puta veću vrijednost robe (83 milijarde eura), a uz 80 mlrd. eura uvoza, podebljala je suficit na 3 milijarde eura, pri čemu joj je u razmjeni s drugim članicama “plus” čak devet milijardi. I dvije najveće zemlje izvoznice iz SIE, Poljska i Češka, čiji devetomjesečni izvoz premašuje 173 odnosno 132 milijarde eura, ove su godine poboljšale saldo robne razmjene; Poljska je prešla iz deficita u suficit, dok je Češka višak povećala za 4,2 milijarde eura, na više od 15 milijardi.

Iako je od ulaska u EU Hrvatska osjetno povećala izvoz, taj efekt kod većine drugih “novijih članica” bio je i izraženiji, dijelom i zbog povoljnijeg tajminga pridruživanja. Usporedbe radi, 11,4 milijarde eura hrvatskog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine je gotovo 4 milijarde eura veći rezultat nego u istom razdoblju prije pet godina. No istovremeno je gotovo 19 milijardi eura ovogodišnjeg uvoza u odnosu na pet godina ranije povećanje za više od pet milijardi, čime se devetomjesečni deficit produbio sa 5,3 na 7,5 milijardi eura.

Hrvatska ekonomija već poslovično ima manji udjel industrije i robnog izvoza nego većina drugih država tzv. Nove Europe i naglašenije se oslanja na usluge, ponajprije turizam. No, ministar Marić s razlogom uporno ističe kako se uvoznu ovisnost može smanjiti samo jačanjem domaće proizvodnje, posebice izvozno orijentirane te one koja stvara nove dodane vrijednosti.

Poručio je, među ostalim, da “izvoznici trebaju raditi što i dosad, nuditi konkurentne proizvode i usluge, a da im HBOR i Vlada trebaju dati što je moguće veću podršku”. Naravno, nije propustio napomenuti da u tom smjeru djeluju i najnovije porezne izmjene te neporezno i administrativno rasterećenje. Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA reći će kako slika vanjskotrgovinske razmjene potvrđuje da smo, makroekonomski gledano, i dalje nedovoljno konkurentni. “Imamo lošu strukturu industrije, s premalim udjelom srednje- i visokotehnoloških proizvoda kakvi se traže na suvremenom tržištu”, zaključuje ona, a donosi Poslovni dnevnik.

You may also like