Eurostat
Hrvatska je u prosincu zabilježila rast industrijske proizvodnje od 6,3 posto, što ju je svrstalo među zemlje EU-a s najvećim porastima. Nasuprot tome, industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 1,1 posto, dok je u EU pad iznosio 0,8 posto. Sektor kapitalnih dobara bilježio je najveći pad na oba tržišta, dok je proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara porasla u eurozoni za 5,1 posto, a u EU za 5,2 posto.
Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 2 posto, a u EU za 1,7 posto, uz značajan pad u proizvodnji kapitalnih dobara i intermedijarnih dobara. Proizvodnja energije povećala se tek neznatno, dok su netrajna potrošna dobra pokazala značajan porast. Iako je većina zemalja EU-a imala pad proizvodnje, Irska i Luksemburg prednjače s velikim porastima, a Hrvatska je također bila među boljima s 6,3-postotnim rastom u prosincu.
Na kraju prošle godine, Hrvatska je postigla 5,4 posto više u industrijskoj proizvodnji u odnosu na kraj 2023. godine, dok su zemlje poput Austrije i Italije zabilježile značajan pad. Austrija je prednjačila s padom od 9,5 posto, dok su Malta i Irska bile među vodećima u rastu. S obzirom na ove podatke,
