Home TribinaAnalize Hrvatska pošinje osjećati pad potražnje u najvećem europskom gospodarstvu

Hrvatska pošinje osjećati pad potražnje u najvećem europskom gospodarstvu

by Energypress.net

Analiza DZS-a

Hrvatsko gospodarstvo, premda osjetno kasnije nego mnoge druge zemlje, počinje osjećati slabljenje potražnje na najvećem europskom tržištu. U prva tri mjeseca prema podacima DZS-a, hrvatske tvrtke izvezle su u Njemačku ukupno 702 milijuna eura vrijednih roba, što je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje za 2,2% slabiji rezultat. Hrvatska se, ukupno gledajući izvoznu statistiku, uklapa i u trend prisutan na razini cijele EU, da trgovina između samih članica slabi, a porast se ostvaruje na tzv. trećim tržištima.

Najnoviji detaljniji podaci DZS-a pokazuju tako da izvoz i dalje nastavlja snažno rasti u BiH, koja je već u veljači po vrijednosti realiziranih poslova preskočila treće hrvatsko izvozno tržište Sloveniju (u koju pak nastavlja slabiti naš izvoz), a vrijednost izvoza u BiH sve se više približava brojkama koje se ostvaruje na drugom najvažnijem tržištu Italije. U BiH je, naime, s porastom od više od 22% izvoz prešao 653 milijuna eura, dok je na talijansko tržište plasirano roba u vrijednosti 682 milijuna eura.

Ukupno je u prvom kvartalu iz Hrvatske izvezeno roba vrijednih 5,58 milijardi eura (gotovo 5-postotni pad), dok je izvoz u EU bio nešto manji od 3,71 milijardi i podbacio je za 9%. Preliminarni podaci koje državni statističari daju za prva četiri mjeseca ukazuju da se taj trend slabljenja izvoza u EU nastavlja, iako nešto blažim stopama. Od ukupno 7,57 milijardi eura u prva četiri mjeseca u članice EU, izvezeno je roba vrijednih 5 milijardi, što je gotovo 5% manje nego lani, ali je snažniji rast izvoza izvan EU (gotovo 8%) ublažio ukupan pad izvoza, na 1,2%.

Gledaju li se podaci za svaki mjesec pojedinačno, negativnom je izvoznom rezultatu najviše pridonio ožujak, u kojemu je izvezeno gotovo 400 milijuna eura manje nego u lanjskom ožujku, ukupno 1,998 milijardi eura. Isto se može reći i za izvoz u Njemačku, jer je još u prva dva mjeseca bilježen porast vrijednosti, čak 3,4%. U Njemačku je, inače, izvoz posljednji put pao u prvoj godini pandemije koronavirusa i jedna je od zemalja u koju nakon toga hrvatska roba nije bilježila dramatične oscilacije i s kojom se bilježio i najbrži oporavak.

Negativan predznak, kad je riječ o izvozu u prvom tromjesečju, za koje je DZS dao detaljniji pregled, imaju sve najvažnije djelatnosti. Prerađivačka industrija izvezla je tako 1,8% manje nego u prvom lanjskom kvartalu (ukupno 4,83 milijarde eura), a minus je najizraženiji u preradi drva i proizvodnji namještaja, metala i metalne opreme, računarstva, te brodova. Pozitivan trend, pak, bilježe proizvodnja električne opreme, motornih vozila, farmaceutska i kemijska industrija, te izvoz rafinirane nafte. Prehrambena industrija, pak, plasirala je 2% više, no poljoprivrednici su izvezli 0,5% manje roba nego lani. Prepolovljen je i izvozni ‘skor’ u opskrbi električnom energijom i plinom, nakon snažnog rasta tijekom protekle dvije godine, a značajno je oslabio je i plasman tvrtki iz djelatnosti gospodarenja otpadom na vanjskim tržištima (za 27%).

Osim BiH značajniji rast izvan EU bilježi se u prva tri mjeseca još i u SAD-u (30%). Među zemljama koje su važniji kupci hrvatskih proizvoda, slabljenje izvoza roba nastavlja se u Mađarskoj i Srbiji, dok se od tržišta na kojem je posljednjih godina bilježen vidljiv rast, izvozni pad uočava najviše u Turskoj, gotovo je prepolovljen (na 56 milijuna eura), te Švicarskoj, a nastavlja se pad na japanskom tržištu, gdje se izvozi tuna (na godišnjoj razini gotovo 61%). Ono što zabrinjava izvoznu poslovnu zajednicu svakako su događanja u Njemačkoj i procjene slabašnog rasta BDP-a za 2024. Tamošnja vlada očekuje da će on biti na razini od 0,3%, a najnovija prognoza EK procjene je spustila na tek 0,1%.

Related Posts