Home TribinaAnalize Hrvatska ponovno pala na Doing Business ljestvici

Hrvatska ponovno pala na Doing Business ljestvici

by admin

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Hrvatska je u najnovijem godišnjem izvješću Svjetske banke (SB) o regulativi poslovanja ‘Doing Business’ zauzela 58. mjesto među ukupno 190 zemalja, što predstavlja pad za sedam mjesta u odnosu na prošlogodišnji plasman, objavila je u srijedu Svjetska banka.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatska je na najnovijoj ljestvici SB-a o regulativi poslovanja među ukupno 190 zemalja zauzela 58. mjesto, s pripadajućih 71,40 DTF bodova, od maksimalnih 100, pokazuje danas objavljeno izvješće ‘Doing Business 2019.: Training for Reform’. U prošlogodišnjem izvješću Hrvatska je bila zauzela 51. mjesto, s pripadajućih 71,70 DTF bodova, na ljestvici također 190 zemalja svijeta.[/vc_column][/vc_row]

Bodovanje se temelji na principu udaljenosti od najboljih u pojedinoj kategoriji, pri čemu najbolji imaju 100 DTF bodova, a oni s najslabijim rezultatom na određenom području nula bodova. Najlošiji je plasman Hrvatska u ovogodišnjem izvješću ponovo zabilježila u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola, potonuvši na 159. mjesto, s prošlogodišnjeg 126. mjesta.

Daleko najveći pad na rang listi SB-a Hrvatska je zabilježila u kategoriji pokretanja poslovanja, na 123. mjesto, nasuprot 87. mjestu na prošlogodišnjoj ljestvici. Među kategorijama u kojima je zabilježeno poboljšanje analitičari Svjetske banke izdvajaju uknjižbu imovine, s poboljšanim plasmanom Hrvatske s prošlogodišnjeg 59. na 51. mjesto na ljestvici objavljenoj u ovogodišnjem izvješću.

Izrazitije poboljšanje zabilježeno je i u kategoriji dostupnosti električne energije, gdje je Hrvatska zauzela 61. mjesto, nasuprot 75. mjestu u izvješću iz prošle godine. Napredak na ljestvici zabilježen je i u kategoriji plaćanja poreza, na 89. mjesto, nasuprot prošlogodišnjem 95. mjestu, koje je predstavljalo značajan pad u odnosu na godinu ranije.

Hrvatska je nazadovala i u kategoriji dostupnosti kredita, skliznuvši na 85. mjesto, sa 77. u prošloj godini. Pogoršanje je zabilježeno i u kategoriji zaštite prava manjinskih dioničara, iskazano u padu Hrvatske na odgovarajućoj ljestvici s 29. na 38. mjesto. Blago je nazadovala, za dva mjesta, u kategoriji izvršenja ugovora, zauzevši 25. mjesto, u odnosu na 23. mjesto u prošlogodišnjem izvješćuu.

Gotovo nepromijenjen plasman zabilježila je u kategoriji rješavanja insolventnosti, zauzevši 59. mjesto, nakon prošlogodišnjeg 60. mjesta. U kategoriji prekogranične trgovine, kao i prošle godine, bilježi maksimalnih 100 bodova, što znači da je u rangu najuspješnijih.

[quote_box name=””]

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u srijedu je rekao da je najnovija Doing Business ljestvica dala jasni signal u čemu je Hrvatska loša i što treba mijenjati te ocijenio da će se omogućavanjem elektroničkog pokretanja poslovanja, na čemu njegovo ministarstvo radi, Hrvatska podići na toj ljesstvici za 10-ak mjesta.

Hrvatska je u najnovijem godišnjem izvješću Svjetske banke (SB) o regulativi poslovanja ‘Doing Business’ među ukupno 190 zemalja zauzela 58. mjesto, sedam mjesta niže nego lani. “Analizom onoga što u ovom trenutku jest rak-rana hrvatskog gospodarstva, svjesni činjenice da neke države, a pogotovo države u našem okruženju neke poteze vuku radikalnije i puno brže, mislim da nam je i Doing Business ljestvica dala jasni signal u čemu smo loši i što trebamo mijenjati”, izjavio je Horvat novinarima prije potpisivanja sporazuma Hamag-Bicroa s financijskim institucijama o suradnji za provedbu financijskog instrumenta Ograničeno portfeljno jamstvo.

Podsjeća da već dva mjeseca zajedno s ministarstvima uprave i pravosuđa radi na jednoj konkretnoj i radikalnoj mjeri uklanjanja svih administrativnih barijera pri pokretanju poslovanja na prostoru Republike Hrvatske elektroničkim putem, po čemu je zemlja na ljestvici Doing Business najviše pala.

“Kada se umreži šest ministarstava, zavoda i drugih institucija koje u ovom trenutku sudjeluju u pokretanju poslovanja i kada osiguramo da se iz dnevnog boravka elektroničkim putem može pokrenuti poslovanje na prostoru Republike Hrvatske, uključivo s otvaranjem bankovnog računa, elektroničkim plaćanjima svih potrebnih taksi bez ijednog fizičkog potpisa, ja sam siguran da će to po našim analitičkim parametrima Hrvatsku podići za otprilike 10-ak mjesta”, izjavio je Horvat.

Investitorima je poručio da u ovom trenutku Ministarstvo zajedno s HUP-om i svim zainteresiranim gospodarskim subjektima radi na dva akcijska plana, koji bi tijekom 2019. trebali biti provedeni u djelo i to na ukidanju velikog broja administrativnih barijera te smanjivanju pritiska na gospodarstvenike za otprilike milijardu kuna kroz ukidanje neporeznih davanja.

[/quote_box]

Bez promjena među vodeće tri zemlje

Novi Zeland potvrdio je vodeću poziciju na ovogodišnjoj rang listi zemalja s povoljnom poslovnom regulativom, s 86,59 DTF bodova. Na drugom je mjestu ponovno Singapur, a na trećem Danska. Hong Kong je napredovao za jedno mjesto, zauzevši četvrtu poziciju i istisnuvši Južnu Koreju na 5. mjesto.

Gruzija je pak dodatno poboljšala svoju poziciju među vodećih 10, napredujući za tri mjesta, na 6. mjesto u ovogodišnjem izvješću. Norveška je napredovala za jedno mjesto, zauzevši 7. poziciju. Sjedinjene Države pale su za dva mjesta, na 8. mjesto. Identičan je pad bilježila Velika Britanija, skliznuvši na 9. mjesto.

Makedonija se vratila među vodećih 10, pomaknuvši se za jedno mjesto i istisnuvši s 10. pozicije Švedsku koja je sada na 12. mjestu. Među najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Njemačka je zauzela 24. mjesto, Slovenija 40., a Italija 51. mjesto. Sve su tri nazadovale za tri do pet mjesta.

Od zemalja u hrvatskom okruženju bolje stoje Srbija, na 48. mjestu, Crna Gora, na 50. mjestu, te Mađarska, na 53. mjestu. Bolji plasman ima i Rumunjska, na 52. mjestu, dok se Bugarska plasirala odmah iza Hrvatske, zauzevši 59. mjesto.

Bosna i Hercegovina je na 89. mjestu. Ukupno su vlade zemalja širom svijeta u proteklih godinu dana provele 314 izmjena u regulativi poslovanja, najviše otkada je Svjetska banka počela pratiti to područje. Time je nadmašen rekord od prije dvije godine kada ih je provedeno 290, ističu u Svjetskoj banci. “Privatni je sektor ključan za kreiranje održivog ekonomskog rasta i dokončanje siromaštva širom svijeta”, ustvrdio je predsjednik grupe Svjetske banke Jim Yong Kim.

Ukupno je od objave prvog izvješća 2003. godine provedeno više od 3.500 reformi regulative poslovanja u 186 od ukupno 190 zemalja obuhvaćenih izvješćem, ističu u Svjetskoj banci.

Related Posts