Iako se izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije temelji na dinamici izvoza pa se može govoriti o pozitivnim učincima u tri godine njezina članstva u EU, Hrvatska nije iskoristila prednosti početnog efekta pristupanja EU“, istaknuo je pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac predstavljajući analizu trogodišnjeg iskustva članstva Hrvatske u EU te rezultate ankete o tom pitanju provedene među gospodarstvenicima.
„Hrvatski je BDP u 2015. godini rastao ispod razine rasta EU (1,6% naprema 1,9%), prije ulaska Hrvatska je bila je na 61% prosjeka EU po razvijenosti, a danas je na 58%. Nerazvijenije su u EU jedino Bugarska i Rumunjska, koja bi nas s obzirom na ubrzani rast mogla preteći u ovoj ili idućoj godini“, napomenuo je Bukovac te dodao da je Hrvatska druga najlošija članica po stopi nezaposlenosti te treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti. „Lani su inozemni investitori u Hrvatsku uložili tek 127 milijuna eura, što je najniža godišnja vrijednost stranih investicija od 1995. godine“ rekao je Bukovac.
Hrvatska se suočava i s poteškoćama u korištenju EU fondova te značajno zaostaje za stopama iskorištenja na razini EU (65,2% naprema 92,1%) za razdoblje 2007.-2013. „Ove je godine vidljiv rast iskorištenja sredstava te je u prvom polugodištu iskorišteno 506 milijuna eura, dok je u 2014. i 2015. na godišnjoj razini iskorišteno 558, odnosno 548 milijuna eura. Sustav se dodatno unapređuje kroz poboljšanje procedura i jačanje institucionalnih kapaciteta te se mogu očekivati bolji rezultati iskorištenja“, naveo je Bukovac.
Ističe da je negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivrednom sektoru narasla za 230 milijuna eura, a pozitivan efekt ulaska u EU osjetili smo na povećanju prodaje roba i usluga hrvatskih tvrtki na unutarnjem području zajedničkog tržišta EU-a. Ohrabrujuće je i to, pokazuje analiza HGK, što se nakon ulaska u EU za čak trećinu povećao broj hrvatskih tvrtki koje robu ili uslugu plasiraju na tržište EU-a. „Od ispitanih nakon 1. srpnja 2013. godine 33% tvrtki je počelo izvoziti na zajedničko tržište EU, a u tome vidimo i najveći gospodarski napredak od ulaska RH u EU jer Hrvatska kroz strukturne fondove dodatno može uložiti u internacionalizaciju poslovanja, a u tome je i značajna uloga HGK“, istaknuo je Bukovac te dodao kako je 35% tvrtki povećalo plasman proizvoda i usluga na EU tržište.
Uz to, hrvatskim je tvrtkama olakšan pristup zajedničkom tržištu kao i ugovorima EU o slobodnoj trgovini. Pojačan je interes tvrtki iz i izvan EU za suradnju s hrvatskim tvrtkama, omogućen je pristup novim znanjima i tehnologijama te strukturnim i kohezijskim fondovima EU. „Ulazak u EU donio nam je niz pozitivnih promjena u zakonodavnom okviru, liberalizaciju tržišta, no i gospodarske štete, primjerice zbog sankcija Rusiji“, istaknuo je Bukovac.
U financijskom je sektoru došlo do promjena u zakonskom okviru koji regulira financijske institucije te je financijskim institucijama iz EU omogućeno pružanje usluga u RH. Poboljšan je imidž Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu, a rast i promjena u strukturi potražnje turista novog emitivnog tržišta zemalja EU utječe na ubrzanu diversifikaciju ponude. Stvoren je povoljniji omjer turističkog prometa u korist nesezonskih mjeseci.
Hrvatska industrija već 15 mjeseci bilježi trend godišnjeg rasta industrijske proizvodnje, koja je bila veća za 4,9% u odnosu na travanj 2015. Smanjenja je cijena sirovina iz EU zemalja i zemalja s kojima EU ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, dok se s druge strane nosimo s rastom cijena sirovina iz u kojima je RH izgubila povlastice nakon ulaska u EU. „Uskladili smo hrvatsku proizvodnju s EU normama, no okolišni standardi EU odražavaju se negativno na konkurentnost“, pojašnjava Bukovac.
Kod poljoprivrede pristup EU izazvao je konkurentski pritisak iz drugih zemalja članica, uz gubitak preferencijalnih trgovinskih koncesija CEFTA zemalja i zemalja s kojima je RH imala bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini.
U sektoru prometa i veza liberalizacija tržišta i ukidanje dozvola omogućili su hrvatskim cestovnim prijevoznicima slobodniji nastup na jedinstvenom tržištu EU. Prijevoz je između trećih zemalja porastao za trećinu. Stalan je rast broja putnika u zračnom prometu, uz pojačana ulaganja u infrastrukturu, a slab rast prometa u morskim i riječnim lukama.
Kod građevinskog sektora nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada. Izostanak velikih investicija financiranih iz EU fondova negativno utječe na aktivnosti sektora koji je izrazito fragmentiran te je nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima.
Komentirajući posljedice „Brexita“, pomoćnik direktorice Sektora za međunarodne poslove Marko Babić istaknuo je da će svi, a već i jesu, pretrpjeti štetu, no gospodarski se kolaps ne očekuje te je u interesu za obje strane da negativnosti za gospodarstvo budu što manje. Sve će strane za sebe pokušati izboriti najviše, ističe Babić dodavši da Hrvatskoj odgovaraju jače integracije, vezane uz euroizaciju.
„Hrvatska ponajprije mora osigurati gospodarsku stabilnost, a onda može razmišljati o uvođenju eura. Trenutno smo na 58 posto prosjeka razvijenosti EU, dok smo 2013. bili na 61 %. Po sadašnjim stopama rasta od 1,5 % izgledno je da već ove godine padnemo iza Rumunjske, čiji je gospodarski rast na godišnjoj razini od 4%, te postanemo druga najnerazvijenija zemlja nakon Bugarske.
Trenutno od 28 članica EU njih 19 ima euro kao svoju valutu. Postoje kriteriji koji se moraju zadovoljiti vezano uz stopu inflacije, javni dug, proračunski deficit, kamatne stope. Hrvatskoj treba najmanje 5 do 7 godina da uopće dosegne kriterije za ulazak u zonu eura. Proces uvođenja eura moguće je provesti brže ukoliko se olabave. Važniji zadatak sada je da pokušamo iskoristiti monetarnu suverenost za gospodarski rast. „
