[vc_row][vc_column width=”1/3″]Visoki trgovački sud potvrdio je presudu Trgovačkog suda u Zagrebu koji je odbio tužbeni zahtjev beogradske Jugobanke u stečaju da joj Hrvatska zbog nekretnina isplati odštetu od 108,5 milijuna kuna te kamate, izvijestilo je u četvrtak Državno odvjetništvo (DORH).[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Pravomoćnom presudom zahtjev Jugobanke da ju država obešteti za nekretnine u Hrvatskoj koje je nekada koristila u cijelosti je odbijen kao neosnovan i time je “ovaj parnični postupak pravomoćno dovršen”, izvijestio je DORH na svojoj internetskoj stranici.
Jugobanka je tvrdila da joj pravo na naknadu štete proizlazi iz Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije te da u konkretnom slučaju treba primijeniti međunarodni Ugovor o pitanjima sukcesije od 25. svibnja 2001., koji je po pravnoj snazi iznad zakona i podzakonskih akata.[/vc_column][/vc_row] “Trgovački sud u Zagrebu svojom je presudom odbio zahtjev tužitelja i obvezao ga da Republici Hrvatskoj naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 301.000 kuna jer je u cijelosti prihvatio tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, a koje su u suglasju s pravomoćnom sudskom praksom u istovjetnim predmetima, prema kojoj su Aneksom G ugovorena samo temeljna načela na kojima se zasnivaju pitanja sukcesije u odnosu na privatnu imovinu i stečena prava građana i pravnih osoba, a za čiju bi primjenu trebalo sklopiti dodatne bilateralne ugovore između ugovornih stranaka”, navodi DORH.
Dodaju da se sud osvrnuo i na Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije te na odluku Ustavnog suda kojom je utvrđeno da stupanjem na snagu Sporazuma o normalizaciji odnosa, nisu poništeni pravni učinci u vezi s preuzimanjem sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, koji su nastali stupanjem na snagu Uredbe o zabrani raspolaganja.
“Tim Sporazumom ugovorne strane nisu izrijekom preuzele obvezu vraćanja tih sredstava, već su ustanovile načelo jednake pravne zaštite imovine fizičkih i pravnih osoba koje imaju sjedište na području druge ugovorne strane te je taj Sporazum samo osnova za sklapanje daljnjih sporazuma između ugovornih strana u pogledu ostvarivanja prava na naknadu za uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu”, objavio je DORH. (Agencije)
