Najnoviji dokument Europske komisije pokazuje da će samo u ovoj godini za održavanje svog javnog duga Hrvatska morati izdati obveznice, trezorske zapise ili podići kredite u ukupnoj vrijednosti 17,2 posto BDP-a.
Iako u Ministarstvu financija ističu da je još uvijek prerano za odluku koliko će biti vrijedna prva zaduženja u ovoj godini na domaćem i stranom tržištu kako bi se pokrili dugovi koji državi dospijevaju na naplatu u prva četiri mjeseca, a ministar Zdravko Marić oprezan je i oko uvjeta tih zaduživanja, odnosno kamate i ročnosti duga, Vladini proračunski planovi otkrivaju da bi Hrvatska u ovoj godini trebala izdati obveznice ukupno vrijedne 25,4 milijarde kuna.
Od tog iznosa na domaćem bi tržištu država trebala izdati obveznice vrijedne 14 milijardi kuna dok bi preostali dio od 11,4 milijarde kuna trebala prikupiti na inozemnom tržištu. No, neće to biti dosta da se produže zaduženja koja dolaze na naplatu i da se pokrije ovogodišnji proračunski minus od 7,5 milijardi kuna, piše Novi list.
Državnom proračunu na naplatu dolazi čak 27 milijardi kuna ranijih dugova, 7,5 milijardi trebaju otplatiti izvanproračunski fondovi, uglavnom cestarske tvrtke, a Ministarstvo financija morat će zanoviti i trezorske zapise, odnosno kratkoročna (uglavnom do najviše godinu dana) zaduženja od oko 17 milijardi kuna. Trezorski zapisi zamijenit će se novim, a uz obveznicu država će za otplatu svojih ostalih dugova kombinirati i kredite i zajmove, uglavnom međunarodnih institucija, a planira i 1,4 milijarde kuna skupiti od privatizacijskih prihoda.
Najnoviji dokument Europske komisije pokazuje da će samo u ovoj godini za održavanje svog javnog duga Hrvatska morati izdati obveznice, trezorske zapise ili podići kredite u ukupnoj vrijednosti 17,2 posto BDP-a, odnosno svega onoga što će stvoriti u godinu dana, što je oko 58 milijardi kuna.
Statistika Komisije je neumoljiva i pokazuje da je teret servisiranja duga, izražen u udjelu u BDP-u, u Hrvatskoj najveći od svih članica Europske unije koje nisu u eurozoni, dok u cijeloj Uniji veća zaduženja trebaju tek Belgija, Francuska, Španjolska i Italija. Primjerice, Bugarska treba tek 6,9 posto BDP-a kako bi servisirala javni dug, a Slovenija 12,5 posto. Komisija u svom izvješću ne nudi podatke za Grčku.
