Hrvatska među prvim zemljama ima strategiju niskougljičnog razvoja

Nakon što se u četvrtak pohvalila da je Hrvatska prva zemlja svijeta koja je ukinula potrošnju halogeniranih klorofluorougljikovodika, koji najviše oštećuje ozonski sloj, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac je dan poslije rekla kako se RH može ponositi i da je među prvim članicama EU koja dovršava Strategiju niskougljičnog razvoja do 2030.

Da Hrvatska dovršava tu strategiju do 2030. godine, s pogledom do 2050., od koje se očekuje da će omogućiti da gospodarski razvoj gradi na zelenim radnim mjestima i istovremeno ispuni obveze iz Pariškog sporazuma, Šćulac Domac je izvijestila u petak na konferenciji u Zagrebu, na kojoj su predstavljeni završni rezultati projekta izrade stručnih podloga za strategiju. Donošenje Strategije niskougljičnog razvoja najavila je početkom iduće godine, kao temeljnog dokumenta u području ublažavanja klimatskih promjena, ali i kao krovnu gospodarsku, razvojnu i okolišnu strategiju.

Napomenula je kako su posljedice klimatskih promjena, s kojima se suočava čitav svijet, vidljive i u Hrvatskoj, da posljednjih godina svjedočimo velikim poplavama, sušama i ledolomima. “Pariškim sporazumom želi se ublažiti te posljedice, ali i potaknuti novi investicijski ciklus koji će se temeljiti na zelenim tehnologijama. EU se obvezala do 2030. smanjiti emisije CO2 za 40 posto u odnosu na 1990. godinu, a da bi se taj cilj ostvario potrebno je razvijati niskougljično gospodarstvo”, poručila je Šćulac Domac.

Na konferenciji u zagrebačkom hotelu International predstavljeni su završni rezultati izrade stručnih podloga potrebnih za strategiju, čija se provedba proteže kroz mnogobrojne sektore gospodarstva, a najviše će utjecati na energetiku, industriju, promet, poljoprivredu i gospodarenje otpadom. Stoga su u njenu izradu uključeni gospodarstvenici, stručne udruge i znanstvenici.

Okvir za izradu Strategije je 2013. godine izradio Program UN-a za razvoj u Hrvatskoj s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. U tom dokumentu stoji kako bi u dugoročnom razdoblju usredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla dovesti do stvaranja 80.000 novih zelenih radnih mjesta i istovremeno pomoći ispunjavanju obveza vezanih za klimatske promjene. U Ministarstvu kažu kako je Hrvatska već pokrenula brojne projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, kojima se stvaraju nova zelena radna mjesta i poslovi za tvrtke, te smanjuju emisije CO2 i čuva okoliš.

Navode kako sektor zgradarstva ima najveće potencijale u uštedi energije i povećanju energetske učinkovitosti. U EU energija utrošena u zgradarstvu čini 40 posto ukupno potrošene energije i 36 posto emisija CO2. U Hrvatskoj je, pak, većina zgrada i kuća sagrađena do kraja osamdesetih i ima slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju, pa je zbog toga Vlada pokrenula opsežan program energetske obnove zgrada i kuća. U razdoblju od 2012. do 2015. pokrenuta je energetska obnova 14.440 obiteljskih kuća vrijedna više od milijardu kuna i 372 zgrade vrijedna više od 380 milijuna kuna, a na toj obnovi angažirane su hrvatske tvrtke i obrti.

Iz sektora prometa na razini EU dolazi 25 posto emisija CO2 te su stoga Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenuli paket sedam mjera za čistiji transport, u sklopu kojeg je i projekt subvencioniranja kupnje električnih i hibridnih vozila za građane i tvrtke. U Ministarstvu kažu kako važnu ulogu u ostvarivanju niskougljičnog gospodarstva ima i poljoprivreda. “U Hrvatskoj raste broj farmi i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji u proizvodnji hrane i ostalih proizvoda za energente koriste obnovljive izvore energije. Sektor poljoprivrede važan je jer može doprinijeti i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije proizvodnjom biogoriva i biomase”, ističu u Ministarstvu.

You may also like

0 comments