Hrvatska kreće u novo zaduženje po euroobveznicama

Delegacija Ministarstva financija na čelu s ministrom Zdravkom Marićem kreće ovoga tjedna na roadshow po europskim financijskim središtima radi izdanja euroobveznice kojom bi se refinancirali dugovi u cestarskom sektoru.
Premijer Andrej Plenković u intervjuu za subotnji Dnevnik HRT-a izjavio je da predstavnici Ministarstva financija idu pred investitore u London, Frankfurt, Milano, Amsterdam i Muenchen vidjeti kako da Hrvatska pet milijardi eura duga u cestovnom sektoru riješi na kvalitetan način bez monetizacije autocesta, a “umjesto da sve dolazi brzo naplatu”.

Ministar financija Zdravko Marić, pak, ranije je za Hinu kazao da su vrlo aktivni na tom polju.

“Manje-više smo većinu obveza državnog proračuna uspjeli podmiriti u prvoj polovini godine i oslobodili smo prostor da se možemo fokusirati upravo na segment autocesta i cesta, od kojih imamo prilična očekivanja. To je segment u kojem moramo napraviti iskorak kako bismo ga postavili na fiskalno održive temelje, i kako bi njihov poslovni model općenito bio održiv”, istaknuo je polovicom listopada Marić tijekom godišnje skupštine Svjetske banke i MMF-a.

Analitičari iz banaka ističu da bi izdanje bilo s dospijećem od 12 do 15 godina. Kažu i da je Ministarstvo financija već odabralo aranžere izdanja, a od danas do srijede održava se niz sastanaka s potencijalnim investitorima.

Iz bankarskih krugova doznaje se i da bi obveznica mogla biti izdana već krajem tjedna, i to uz prinos u rasponu od 2,89 do 3,3 posto.

A kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), posebno zahtjevan i izazovan zadatak za Vladu već dulje vrijeme sva­kako je financijsko i poslovno restrukturiranje hrvatskog cestovnog sektora (Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske ceste), koji je relativno velik nositelj javnog duga – 5,2 milijarde eura ili više od 13,5 posto ukupnog javnog duga.

“Novo izdanje možemo očekivati već ovaj tjedan. Procijenjeni plan izdanja veći je od 10 milijardi kuna. Budući da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje javnog duga na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti. Štoviše novo izdanje trebalo bi poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata”, ističu iz RBA.

Uskoro obveznica i na domaćem tržištu

Iz RBA navode, također, da će država u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju još jedanput izaći i na domaće primarno tržište kapitala izdanjem obveznica.

Krajem studenog, naime, dospijeva 4 milijarde kunskih obveznica izdanih 2010. te će se sredstva od novog izdanja iskoristiti za pokriće dospjelih obveznica.

“Obzirom da se radi o refinanciranju postojećih obveza, to će biti bez utjecaja na nominalno stanje javnog duga. Okruženje niskih kamatnih stopa, zajedno s poboljšanim fiskalnim pokazateljima, čini se vrlo povoljnim za predstojeće izdanje. Institucionalni investitori, pri čemu prije svega mislimo na mirovinske fondove, i dalje će biti glavni kreatori potražnje, odnosno kretanja na duljem kraju domaće krivulje prinosa”, kažu iz RBA.

Hrvatska sa inozemnim suficitom u doznakama

Hrvatska je u 2016. godini ponovo bila u skupini zemalja Europske unije (EU) s pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, koji je iznosio 245 milijuna eura, dok je na razini EU-a u cjelini ponovno zabilježen manjak u iznosu većem od 20 milijardi eura, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

U 2016. u Hrvatsku je pristiglo 378 milijuna eura inozemnih doznaka, dok je iz Hrvatske u druge zemlje poslan iznos od 133 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je Hrvatska zabilježila pozitivan saldo od 245 milijuna eura, pokazali su izračuni Eurostata. Usporedbe radi, u 2015. je imala suficit u doznakama iz inozemstva od 741 milijun eura.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2016. godini, iznos od 201 milijun eura uplaćen je iz zemalja članica EU, dok je preostalih 177 milijuna stiglo iz zemalja izvan EU-a. Od ukupnih doznaka poslanih iz Hrvatske, u druge je članice EU-a poslano 59 milijuna, a 74 milijuna eura otišlo je u zemlje izvan EU-a.

Hrvatska se tako po visini suficita u doznakama našla uz bok Latviji, koja je zabilježila suficit od 173 milijuna. Najmanji višak ponovo je zabilježila Slovenija, od pet milijuna eura.

Poljska i Portugal s najvećim suficitom, a Francuska s najvećim deficitom

U 2016. godini iz EU-a je u ostale zemlje svijeta poslano novčanih doznaka u ukupnom iznosu 30,3 milijarde eura, nasuprot 31,3 milijarde eura u 2015. godini, pokazalo je izvješće statističkog ureda EU-a.

U istoj je godini u EU pristiglo inozemnih doznaka u iznosu od 9,9 milijardi eura, što znači da je EU s ostatkom svijeta zabilježio minus od 20,4 milijardi eura po pitanju doznaka. U 2015. deficit u inozemnim doznakama bio je 20,3 milijarde eura. Većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u svoje matične zemlje, napominje se u Eurostatovu izvješću.

Najveći priljev novčanih doznaka u 2016. godini zabilježile su Poljska i Portugal i to u iznosu od 3 milijarde, odnosno 3,3 milijarde eura. Među zemljama članicama čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je zabilježila Francuska, u iznosu od gotovo 10 milijardi eura. Slijedi je Velika Britanija, s odljevom od gotovo 7,1 milijarde eura.

Slijedom toga, najveći je suficit u 2016. godini zabilježen u Poljskoj i Portugalu, u iznosu od po 2,8 milijardi eura. S druge strane, Francuska je opet imala daleko najveći deficit, od 9,4 milijarde eura. Slijedi Velika Britanija, s deficitom u inozemnim doznakama od 4,6 milijardi eura.

You may also like

0 comments