Hrvatska kao lider u proizvodnji obnovljivih izvora energije?

Usprkos potencijalu, međutim, dug je put da Hrvatska postane regionalni lider u tom području. Naime, prema Škrlecovim riječima upućenima video porukom, danas se primjerice u Hrvatskoj tek jedan posto obnovljivih izvora energije koristi za proizvodnju toplinske energije. Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zvonimir Guzović izrazio je nezadovoljstvo time što Hrvatska ne koristi dovoljno svoje potencijale, istaknuvši primjer kako je u posljednjih nekoliko godina u cijeloj državi izgrađeno tek nekoliko malih hidroelektrana, a samo ih se u Karlovačkoj županiji može izgraditi 30-ak. Na to se nadovezala Dubravka Škrlec, predstavnica Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), kazavši da su susjedne zemlje po pitanju iskorištenosti hidro potencijala učinkovitije od nas. Ipak, da u nas nije sve tako crno Dubravka Škrlec je potkrijepila podatkom da je u zadnjih sedam godina izgrađeno 411 megavata energetskih kapaciteta, a da će do kraja aktualne godine ta brojka doseći 600 megavata.

Inače, na razini Europske unije cilj je da se do 2030. godine 27 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. “Novost je da će u 2016. godini svi krajnji kupci u Hrvatskoj dobiti svoj izvještaj o strukturi električne energije potrošenoj u godini prije”, naveo je uz ostalo Zlatko Zmijarević, iz Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Karlo Rajić, pak, iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske istaknuo je da primjena obnovljivih izvora energije drastično smanjuje račune, dok Zoran Kordić, koji radi za Program Ujedinjenih naroda za razvoj, tvrdi da bi međunarodna suradnja i uklanjanje administrativnih barijera bitno pripomogli pojačanom razvoju obnovljivih izvora energije. “Rezultati regionalnog modeliranja modelom Green-x govore o potencijalima da kroz pojačani razvoj obnovljivih izvora Hrvatska može do 2020. godine značajno premašiti postavljeni cilj za udio obnovljivih izvora i to do 27 posto, umjesto sada predviđenih 20 posto. Isto tako, smanjenje administrativnih barijera u našoj regiji dovelo bi do povećanja instalirane snage u obnovljivih izvorima do 50 posto do 2030. Suprotno tome, bez smanjenja administrativnih barijera niti jedna od tih zemalja neće ostvariti ni osnovne ciljeve za obnovljive izvore čak ni za razdoblje do 2020.”, kazao je Kordić.

Rečeno je i da stručnjaci iz njemačkog bankarskog diva Deutsche Bank procjenjuju da će već do 2018. godine električna energija proizvedena u sunčanim elektranama u 80 posto zemalja svijeta biti jeftinija od one koja se dobiva iz današnjeg energetskog ‘miksa’, a da takve svjetske trendove po mnogo čemu prati i Hrvatska.