Zagreb – Hrvatska je spremna čuvati vanjske granice EU-a, ali ulazak u šengenski prostor je političko pitanje, izjavio je u srijedu u Zagrebu potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Odluku donose zemlje članice šengenskog prostora, rekao je Ostojić istaknuvši da RH u ovom trenutku pokazuje jako dobre rezultate u sprečavanju ilegalne imigracije i smanjenju broj azilanata za razliku od svih drugih zemalja EU. Po njegovim riječima, prošle godine je zabilježeno 17,8 posto manje ilegalnih imigranata u Hrvatskoj dok u svim drugim zemljama koje imaju šengensku granicu taj broj raste. Upitana hoće li opasnost od terorizma i stranih boraca usporiti ulazak Hrvatske u šengenski prostor, austrijska ministrica je rekla da je to “nova opasnost koja ne smijemo zanemariti, koju Europa mora shvatiti ozbiljno, ali to nije nešto što bi se uzelo kao glavni kriterij prilikom odlučivanja o pristupu Hrvatske”. “Bitna je evaluacija koju će Hrvatska obaviti i naravno nakon toga će rezultate provjeriti sve zemlje članice i tada će odluka biti donesena”, rekla je Mikl-Leitner.
Ministri su na sastanku razgovarali o bilateralnoj i regionalnoj policijskoj suradnji, ilegalnim migracijama i borbi protiv terorizma. Na pitanje novinara je li u razgovorima spomenuta Bosna i Hercegovina kao mogući izvor problema i puta džihadista s istoka u Europu, Ostojić je odgovorio da se ne može izdvojiti jedna zemlja jer je to globalni problem i ne postoji država u kojoj se ne mogu izdvojiti osobe koje bi mogle predstavljati prijetnju.
“Ne može se jednu zemlju locirati i reći to je zemlja koja je centar i da će se tu riješiti problem”, rekao je Ostojić.
“Bez obzira što mi nismo u šengenu naše granice su ovom trenutku već sada u istom režimu kao što se to radi u drugim zemljama EU-a. Borba protiv terorizma, džihadista ne uključuje samo sprečavanje novačenja ili odlaska na ratište, treba raditi i na drugim programima u sklopu europskih inicijativa”.
Izrazio je očekivanje da će na konferenciji u Beču o suzbijanju ekstremizma, koja će se održati u ožujku i na koju ga je pozvala ministrica, biti pronađeni mehanizmi za doprinos svjetskoj borbi protiv tog problema.
Ostojić i Mikl-Leitner složili su se da je suradnja između Hrvatske i Austrije na bilateralnoj operativnoj i političkoj razini izuzetno dobra.