Plenković u Bruxellesu
Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je s povjerenikom za energiju Danom Jørgensenom u Bruxellesu o planovima Europske komisije za ulaganja u energetsku sigurnost. Plenković je istaknuo da će Hrvatska, kroz projekte poput LNG terminala na Krku, smanjivati energetsku ovisnost Europe i pozicionirati se kao regionalno energetsko čvorište. Ulaganja u hrvatske plinovode u okviru programa RepowerEU trebaju podržati sigurnost opskrbe energijom i omogućiti priuštive cijene za građane i gospodarstvo.
Europska komisija je predstavila akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju, koji se usmjerava na smanjenje cijena energije, smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i daljnju dekarbonizaciju. Plan predviđa ulaganja u obnovljive izvore energije te cilja smanjenje troškova proizvodnje energije, naknada za prijenosne mreže i poreza. Ovaj plan ima ključnu ulogu u očuvanju konkurentnosti europskog gospodarstva, a Plenković je potvrdio da će Hrvatska aktivno sudjelovati u njegovoj implementaciji.
Povjerenik Jørgensen naglasio je da planovi Komisije imaju dugoročni cilj osigurati sigurnost energetske opskrbe za Europu. U tom kontekstu, ulaganja u energetske infrastrukture poput plinovoda i LNG terminala od ključne su važnosti za smanjenje ovisnosti o nesigurnim vanjskim izvorima energije. Hrvatska, kao dio tih nastojanja, planira proširiti svoju energetsku ulogu u regiji, što uključuje dodatne investicije u modernizaciju energetskih sustava.
Osim energetske sigurnosti, Plenković je u Bruxellesu razgovarao i o europskoj obrambenoj sigurnosti. Predstavljen je obrambeni paket koji predviđa ulaganja u vojnu industriju i sposobnosti država članica, s ciljem jačanja sigurnosti Europe. Hrvatska se planira uključiti u ove napore kako bi razvila vlastitu obrambenu industriju i osigurala dugoročnu sigurnost kroz povećanje izdvajanja za obranu na 2,5% BDP-a do 2027. godine.
Uz energetske i obrambene projekte, Europska komisija predstavila je i novi Instrument za sigurnosnu akciju za Europu (SAFE), koji će omogućiti povoljne zajmove za zajedničke obrambene projekte. Ovaj instrument uključuje iznos od 150 milijardi eura koji će biti odobren za povećanje vojnih sposobnosti država članica, posebno u kontekstu sigurnosti i obrane. Ulaganja u obrambene projekte trebaju osigurati dugoročnu stabilnost, kako bi Europa bila bolje pripremljena za vanjske prijetnje.
