Bloomberg Adria
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj nastavila je padati i tijekom 2023. i 2024. godine, a najnoviji podaci pokazuju da je lani zabilježen pad od 2,4 posto. Iako je broj zaposlenih u industriji blago rastao, proizvodnja je tek neznatno viša nego 2021. godine. Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku, kao i komentari iz Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva, upućuju na to da uzroke ovog trenda treba tražiti i izvan Hrvatske, ponajviše u slabijoj potražnji glavnih trgovinskih partnera poput Njemačke, Austrije i Italije.
Najveći pad bilježe sektori orijentirani na izvoz, poput tekstilne i drvne industrije, kao i proizvodnja namještaja i strojeva. Posebno je pogođen sektor međuproizvoda, s obzirom na to da se trećina hrvatske industrijske proizvodnje ugrađuje u finalne proizvode drugdje. Njemačka je u 2024. ponovno zabilježila pad BDP-a, a slabija ekonomska aktivnost u istočnoj Europi odrazila se i na hrvatsku industriju. Ministarstvo gospodarstva potvrđuje da se domaća industrija suočava s izazovima i na unutarnjem planu, poput nepovoljnih hidroloških uvjeta koji su smanjili proizvodnju električne energije.
Unatoč nekim pozitivnim pomacima, poput rasta proizvodnje električne opreme i pića, domaća industrija ostaje pod pritiskom. Hrvatska gospodarska komora ističe potrebu za dugoročnom industrijskom politikom, većom produktivnošću i jačanjem tehnoloških kapaciteta. Ministarstvo gospodarstva navodi kako se kroz potpore i regulatorne promjene nastoji potaknuti istraživanje i razvoj, no ostaje pitanje koliko će te mjere imati učinka. S obzirom na sve izazove, hrvatska industrija će teško ostvariti značajniji oporavak bez jačanja konkurentnosti i smanjenja ovisnosti o vanjskoj potražnji, stoji u analizi.
