Hrvatska dosigla rekordnu razinu javnog duga

RBA Analize
Javni dug iznosio je krajem lipnja 329,6 milijardi kuna ili 85,3% BDP-a (+12,1pb u odnosu na kraj 2019.). U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 36,7 mlrd. kuna (+12,5%) u odnosu na kraj 2019.

Objava HNB-ove statistike za lipanj potvrdila je rast obveza središnje države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima na kraju prvog polugodišta. Javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je krajem lipnja 329,6 milijardi kuna ili 85,3% BDP-a (+12,1pb u odnosu na kraj 2019.). U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 36,7 mlrd. kuna (+12,5%) u odnosu na kraj 2019.

Povećanje javnog duga na kraju prvog polugodišta posljedica je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19 koja je, uslijed snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti, značajno povećala državne potrebe za financiranjem. Pad prihoda proračuna najvećim je dijelom rezultat otpisa javnih davanja (poreza na dohodak i socijalnih doprinosa te poreza na dobit).

Nakon 15 mlrd. kuna izdanja na obvezničkom tržištu u prvom tromjesečju, izvanredna situacija i povećane potrebe za financiranjem implicirale su dodatna izdanja. U izazovnim tržišnim uvjetima početkom svibnja na domaćem je tržištu izdano 1,445 mlrd. eura obveznica, a potom je u lipnju uslijedilo i 2 mlrd. eura inozemnog izdanja euroobveznica dospijeća 2031. godine povećavajući tako inozemnu komponentu duga opće države.
Promatrajući strukturu javnog duga, uz povećanje unutarnjeg duga opće države na svim stavkama duga središnje države, krajem lipnja unutarnji dug opće države iznosio 215,8 mlrd. kuna (+9,5% u odnosu na kraj 2019.). Uz rast na stavkama kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira i unutarnji krediti središnje države porasli za 6,3 mlrd kuna (+16,5% u odnosu na kraj 2019.). Vanjska komponenta krajem lipnja bila je na razini 113,8 mlrd. kuna (+18,9% u odnosu na kraj 2019.) te je najvećim dijelom rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.

Početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih 5 mlrd. kuna. Uključujući ova izdanja Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 mlrd. eura obveznica na lokalnom tržištu te 2 mlrd. eura euroobveznica u lipnju. Prema navodima iz Vlade za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu (zadržavanje radnih mjesta odnosno očuvanje likvidnost i sprječavanje značajnijeg povećanje broja nezaposlenih) pogođenom korona krizom je ukupno isplaćeno 6,3 mlrd. kuna dok će za nastavak mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 mil. kuna, a financirat će se sredstvima iz državnog proračuna.

Ohrabruje podatak da će dio sredstava bit kompenziran iz EU fondova. Ipak, fiskalna će slika u ovoj godini biti značajno narušena uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje. Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine iznad 85%, zadnji put zabilježene 2016. godine. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014. U 2021. godini, s očekivanim oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem očekujemo i povratak omjera duga opće države u odnosu na BDP prema nižim razinama.

You may also like

0 comments