Merhatovec
Hrvatska će uskoro dobiti drugu geotermalnu elektranu u Međimurju, nakon što je prije dvije godine puštena u rad GE Velika Ciglena kod Bjelovara. Zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila je međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji geotermalne elektrane Merhatovec.
Ova geotermalna elektrana će biti snage 10 MW, možda i nešto snažnija, a ako za usporedbu uzmemo jedinu za sada hrvatsku elektranu ove vrste, GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je slične snage i tehnologije, jasno je da se radi o potencijalnoj investiciji od oko 35 milijuna eura, koliko je koštala Velika Ciglena. Detalji investicije će ovisiti o partnerstvu koje Ensolx sklopi, no jasno je da se radi o projektu čija će realizacija potrajati i nekoliko godina.
Razlog je što je naftna kompanija Ina u proteklih 50-ak godina, u potrazi za naftom i plinom, napravila više od 4000 bušotina. Domitrović, koji je do prije koju godinu i sam radio u Ini, pojašnjava da ova naftna tvrtka nije detaljnije istraživala i iskorištava bušotine koje nisu imale naftni ili plinski potencijal.
Prema konzervativnim procjenama Agencije za ugljikovodike, u našoj zemlji moglo bi biti oko 500 MW elektrana baziranih na geotermalnim izvorima, a uz to je moguć i skoro neograničen broj dizalica topline, odnosno većih i manjih postrojenja koja će vruću vodu koristiti za grijanje.
Razlog zašto u Hrvatskoj, usprkos idealnim geološkim uvjetima, postoji samo jedna geotermalna elektrana, Velika Ciglena, Domitrović vidi u činjenici da se radi o relativno kompleksnoj i egzotičnoj tehnologiji koja je još većini investitora nepoznata i daleka. No, usprkos nekim vlasničkim natezanjima Dragana Jurilja i njegovih turskih partnera iz MB Holdinga, GE Velika Ciglena je pokazala da se takvi projekti mogu realizirati i da se energija može proizvoditi.
Dodatan vjetar u leđa ovom sektoru će biti i najavljeno osnivanje projektne tvrtke Agencije za ugljikovodike koja će, u pomoć EU sredstava, raditi relativno skupa i bankama nezanimljiva istraživanja te će poduzetnici u tako definirana eksploatacijska polja moći ići s jačom pregovaračkom pozicijom prema bankama i investitorima u svoje projekte, piše Poslovni dnevnik.
