Hrvatska dobila zeleno svijetlo za ulazak u Schengen

Završen proces
Europska komisija u utorak će na svom sastanku u Strasbourgu usvojiti izvješće o hrvatskom ispunjavanju uvjeta za ulazak u schengenski prostor.

“Ulazak u schengenski prostor i evaluacija Hrvatske bila je jedna od tema današnjeg kolegija”, rekao je povjerenik Europske komisije, Dimitris Avromopolus.

Ovaj prostor dolazi sa slobodom i sa velikom odgovornošću. Pridruživanje ovom klubu ne shvaćamo olako, ali pristupamo tome na iskren i pošten način. Hrvatska je izjavila da je spremna pristupiti Schengenu u ožujku 2015. 2017. Juncker je rekao da će Hrvatska postati punopravna članica kad svi kriteriji budu zadovoljeni, rekao je Avromopolus.

Danas možemo čestitati Hrvatskoj na obavljenom poslu i smatramo da je Hrvatska provela sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da su potrebni uvjeti za primjenu schengenskog zakonika zadovoljeni. Sada je na Vijeću da donese jednoglasnu odluku o hrvatskom pristupanju schengenskom prostoru, dodao je.

Za ulazak u šengenski prostor potrebno je ispuniti niz preduvjeta, među inima preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica te izdavati šengenske vize u ime ostalih država članica toga prostora. Zatim je potrebno uspostaviti učinkovitu suradnju sa sigurnosnim tijelima članica toga prostora kako bi se sačuvala visoka razina sigurnost nakon što se ukinu granične kontrole sa zemljama Schengena. Država koja želi biti dio toga prostora mora biti u stanju potpuno provoditi šengenski zakonik, što uključuje kontrolu granica na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka.

Također mora biti uvezana u Schengenski informacijski sustav (SIS), najrašireniji i najveći sustav razmjene informacija o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi. SIS omogućava nadležnim državnim tijelima, poput policije i graničnih službi, da unose i imaju pristup upozorenjima o određenim osobama ili predmetima. Ta upozorenja ne sadrže samo podatke o nekoj osobi ili predmetu, primjerice o ukradenom automobilu, nego i uputu što učiniti s njima kada se pojave na vanjskoj šengenskoj granici.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.

Komisija prije ulaska neke zemlje u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola provodi tzv. “šengensku evaluaciju”, a povremeno i nakon toga kako bi provjerila provode li se korektno šengenski zakoni.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

Predsjednik vlade Andrej Plenković je krajem rujna u Bruxellesu izjavio da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada će Hrvatska ući u šengenski prostor te da je cilj “dobiti ove 2019. godine pozitivnu ocjenu Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve kriterije”.

“Za nas je u ovom trenutku politički bitno da to bude ostavština Junckerove Komisije kada je riječ o hrvatskom ulasku u Schengen i nakon toga procedura se seli u Vijeće EU-a”, rekao je Plenković

Hrvatska je u drugom kvartalu ostvarila višak u proračunu, nakon manjka u prethodna tri mjeseca, dok su Europska unija i eurozona ponovo bilježile proračunski manjak, pokazalo je u utorak najnovije izvješće Eurostata.

Prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata, proračunski je višak Hrvatske iskazan udjelom u BDP-u u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 2,5 posto, nakon manjka od revidiranih 2,5 posto u prethodna tri mjeseca. Izvješće Eurostata iz srpnja pokazivalo je manjak u prvom ovogodišnjem kvartalu od 2,7 posto. U istom razdoblju lani u hrvatskom je proračunu ostvaren višak od 1,1 posto.

Među zemljama EU-a najveći je proračunski višak u razdoblju od travnja do lipnja prema sezonski neprilagođenim podacima imao Luksemburg, od 5,6 posto. U stopu ga slijedi Bugarska s viškom od 5,3 posto, a izraženije viškove imale su još Švedska i Latvija, od 4,2 odnosno četiri posto. Uravnoteženi proračun imala je samo Poljska.

Najveći pak manjak u proračunu zabilježila je prema sezonski neprilagođenim podacima Španjolska, od 7,1 posto. Slijede Velika Britanija s manjkom od 4,6 posto, te Rumunjska i Francuska, s deficitima od 3,4 odnosno tri posto. Europska unija u cjelini bilježila je u drugom kvartalu prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata proračunski manjak od 0,7 posto, nakon revidiranih 1,3 posto manjka u prva tri ovogodišnja mjeseca.

U eurozoni je manjak prema sezonski neprilagođenim podacima pao na 0,2 posto, s revidiranih 2,2 posto u prvom kvartalu. Sezonski prilagođeni manjak u EU gotovo nepromijenjen

Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Eurostata pokazuju da je u prosjeku proračunski manjak na razini EU-a u drugom tromjesečju iznosio 0,9 posto, nakon revidiranih 0,8 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Na razini eurozone manjak je iznosio 0,7 posto, nasuprot revidiranih 0,6 posto u prva tri mjeseca.

Među zemljama EU-a čijim je sezonski i kalendarski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao najveći je proračunski deficit u drugom kvartalu bilježila Rumunjska, od 4,5 posto. Slijedi Francuska s deficitom od 3,4 posto.

Najveći je višak u proračunu bilježio Luksemburg, od tri posto. Slijede Bugarska, Danska i Nizozemska, sa suficitom od po 2,3 posto. Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Irsku, Grčku, Italiju, Cipar i Španjolsku. Udio prihoda nepromijenjen, udio rashoda uvećan u EU i eurozoni Sezonski prilagođeni ukupni prihodi vlada EU-a, mjereni udjelom u BDP-u, u drugom kvartalu iznosili su 44,9 posto, kao i u tromjesečju ranije, prema revidiranim podacima.

I u eurozoni su stagnirali na 46,2 posto, nakon revizije podataka za prva tri ovogodišnja mjeseca. Rashodi su pak, iskazani udjelom u BDP-u, u EU uvećani na 45,8 posto, s revidiranih 45,6 posto u prva tri mjeseca. U eurozoni su iznosili 47 posto, što je za 0,1 postotni bod više nego u prethodnom tromjesečju.

Podsjetimo, svih jedanaest hrvatskih zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu u zajedničkom priopćenju u ponedjeljak je istaknulo da je Hrvatska tehnički spremna za ulazak u Schengen te da je nužno oduprijeti se “pokušaju politizacije” procesa ulaska od strane slovenskih zastupnika.

“Europska komisija treba se oduprijeti pokušaju politizacije procesa ulaska Hrvatske u Schengen od strane slovenskih zastupnika, mora ostati politički nepristrana, te na temelju objektivnih mjerila donijeti odluku o tehničkoj spremnosti RH za ulazak u Schengenski prostor”, zajedničkim su pismom Europskoj komisiji poručili svi hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu.

Priopćenje predstavlja zajedničku reakciju na pismo dijela slovenskih zastupnica i zastupnika Komisiji, u kojem izražavaju sumnju o sposobnosti Hrvatske za pristup Schengenu. “Hrvatska je zadovoljila sve tehničke uvjete te sukladno tome očekujemo zeleno svjetlo Komisije za naš ulazak u Schengen, zakazan za sutra, 22. listopada”, istaknulo je svih jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika.

“Potencijalna odgoda zbog političkih pritisaka te neargumentiranih sumnji u tehničku i pravnu spremnost RH za Schengen naštetila bi kredibilitetu Komisije, ali i povjerenju građana Europske unije.

Schengenski prostor jedno je od najvažnijih postignuća Europske unije. Sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala unutar Schengenskog prostora osigurat će bolju prometnu povezanost, jačanje vanjskih granica te jednostavniju gospodarsku suradnju Hrvatske i ostatka EU. Ulazak Hrvatske u Schengeski prostor stoga je u interesu Republike Hrvatske, Republike Slovenije, ali i EU u cjelini”, istaknuto je u priopćenju koje potpisuju Biljana Borzan, Valter Flego, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić i Željana Zovko.

Jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika u zajedničkom pismu Komisiji podsjećaju da je Hrvatska u razdoblju od 2016. do 2019. ispunila sve tehničke uvjete za pristup Schengenu, što je već potvrdila Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije. Također, Europska komisija pod vodstvom predsjednika Junckera još od 2015. aktivno prati tehničku spremnost RH za pristupanje Schengenskom prostoru, sukladno čemu ima apsolutni legitimitet donošenja konačne odluke.

Predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker poručio je u utorak u Europskom parlamentu da je potrebno preispitati ulogu Europe u svijetu jer ima “sve manje i manje utjecaja” u globalnoj utakmici.

Predsjednik Komisije na odlasku rekao je da je u petogodišnjem mandatu naglasak stavio na gospodarski rast, radna mjesta i ulaganja. Kao najveće uspjehe svoje Komisije istaknuo je Junckerov plan te izvlačenje Grčke iz krize.

Podsjetio je kako mnoge države nisu htjele da se Komisija miješa u grčki problem, no Komisija to može činiti ako se radi o “općem interesu Europske unije”. Juncker kaže da je upravo o tome bila riječ i da su “spriječili propast eurozone”. Kaže da bez predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska “ne bi postigao sve što je postigao”.

Dao je “punu podršku” novoizabranoj predsjednici Ursuli von der Leyen i smatra da je ona “pravi izbor”. Juncker od nove Komisije očekuje uspostavljanje bankovne unije, ali i nove odnose s Afrikom. Podsjetio je na najveći uspjeh Europe.

You may also like

0 comments