[vc_row][vc_column width=”1/3″]Proizvodnja električne energije na sunce, vjetar i druge čiste izvore u iduće tri godine poticat će se sa 165 milijuna kuna prihoda države od prodaje prava na emisiju štetnih plinova na europskoj burzi u Leipzigu.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dio je to Vladina plana prihoda od trgovanja pravima na emisiju štetnih tvari koji je početkom ožujka stupio na snagu.
Država do 2020. očekuje prihod od 876 milijuna kuna od trgovanja pravima na “zagađenje”, od čega će 95 posto novca biti prebačeno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 50 milijuna kuna zadržat će državni proračun.[/vc_column][/vc_row]
Osim vjetroelektrana i solarnih elektrana za proizvodnju struje, Fond će dobiveni novac proslijediti i za poticanje energetske obnove zgrada, prelaske vozila na ekološki čista goriva i uređenje centara za gospodarenje otpadom.
Plaćanje posebnog nameta kroz kupovinu prava na ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, odnosno pripadajućih emisijskih jedinica, zadesilo je pedesetak domaćih tvornica, elektrana i manji broj avioprijevoznika nakon ulaska države u Europsku uniju.
Burza emisijskim jedinicama, kako doznajemo od bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy, osmišljena je kako bi se zagađivače koji ulažu u zaštitu okoliša stimuliralo, a one koji povećano zagađuju, kaznilo.
– Država kvotu emisije stakleničkih plinova koju dobije na razini Europske unije raspoređuje na kvote domaćim zagađivačima. Na burzi oni koji su prebacili dodijeljene im kvote za emisiju štetnih plinova mogu kupiti slobodne jedinice zagađivača koji ih nude za tržištu jer su uspjeli smanjiti zagađivanje – pojašnjava Mirela Holy.
Vlada trogodišnje prihode od trgovanja pravima na ispuštanje štetnih tvari bazira na procjeni da će se cijena emisijske jedinice ili prava na ispuštanje tone CO2 u zrak, na burzi u Leipzigu kretati oko 5,9 eura ove, s očekivanim laganim rastom cijene u iduće dvije godine.
Planirano je da 2020. europska burza kvotama štetnih tvari, na kojoj se godišnje istrguje oko 18 milijardi eura, prestane s radom jer bi se tada trebali ispuniti planovi Europske unije o iskorjenjivanju zagađivača kojima su nedovoljne dodijeljene kvote.
No, potonji scenarij nije izgledan jer se procjenjuje da će EU imati nemale teškoće u ispunjavanju Kyoto sporazuma o globalnom smanjenju zagađenja, čiji su dio i ograničenja emisija štetnih tvari, odnosno kvote. Drugim riječima, kvote zagađenja kojima se trguju mogle bi dodatno dobiti na cijeni.
Pogotovo kada se zna da su kazne Bruxellesa za svaku tonu ispuštenog CO2 iznad dodijeljene kvote sto eura, ili petnaestak puta više od cijene koja se postiže na burzi.
