Energenti, prehrambena industrija, lijekovi, vojna oprema…
Prošli tjedan američki predsjednik Donald Trump objavio je uvođenje novih carina na uvoz iz brojnih zemalja, što je uzdrmalo svjetska tržišta i izazvalo strahovanja od trgovinskog rata. Dok je Hrvatska zbog skromnog izvoza u SAD – lani tek 3,5 posto ukupne vrijednosti izvoza ili oko 1 posto BDP-a – naizgled zaštićena od direktnog udara, pitanje je hoće li posredni efekti preko Europske unije, našeg glavnog tržišta, ipak ostaviti trag na domaće gospodarstvo. Analizirali smo ključne izvozne proizvode i potencijalne rizike u kontekstu globalnih turbulencija.
Blizu dvije trećine hrvatskog izvoza, ili oko 15,7 milijardi eura u 2023., završava u EU, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Fokusirali smo se na proizvode čiji je izvoz lani premašio 50 milijuna eura. Na vrhu liste neočekivano dominiraju energenti – nafta, njeni derivati, prirodni plin i električna energija – s ukupnom vrijednošću od 1,35 milijardi eura. Hrvatska uglavnom služi kao tranzitna zemlja za protok nafte i plina prema Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj, dok derivati i struja završavaju na unutarnjim tržištima susjeda. Ovi energenti rijetko se koriste za proizvode koji dalje putuju u SAD, pa je izravan rizik od carina minimalan.
Slijede farmaceutski i imunološki proizvodi, izvezeni u vrijednosti od pola milijarde eura, uglavnom u Sloveniju, Njemačku i Češku. Trumpove carine izuzimaju lijekove, što hrvatske proizvođače stavlja u povoljan položaj. Slično je s poljoprivrednim proizvodima poput kukuruza i pšenice (350 milijuna eura za Italiju) te hrastovog drva i peleta (550 milijuna eura ukupno), koji su također izuzeti od carina i završavaju unutar EU-a. Transformatori (400 milijuna eura) i željeznički vagoni (100 milijuna eura) iz Končara i Đuro Đakovića ugrađuju se u europsku infrastrukturu, dodatno smanjujući izloženost američkim mjerama.
Ipak, određeni sektori mogli bi osjetiti posredne posljedice. Hrvatski izvoz dijelova za automobile (160 milijuna eura) te aluminija, željeza i čelika (450 milijuna eura) uglavnom završava u Sloveniji i Slovačkoj. Ako se ti materijali koriste za proizvode koji se dalje plasiraju u SAD – poput automobila, jednog od Trumpovih prioriteta – domaći izvoznici mogli bi biti pogođeni. No obim takve prerade trenutno je ograničen, a većina europskih proizvoda ostaje unutar Unije. Ostali izvozni aduti poput donjeg rublja i obuće (400 milijuna eura) te cigareta (190 milijuna eura) također su usmjereni na EU, smanjujući rizik.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić za RTL Danas potvrđuje da je izravan udar carina na Hrvatsku ograničen. “Naš izvoz u SAD tri puta je manji od prosjeka EU-a. Puno manje trgujemo s Amerikancima”, kaže Stojić, ističući da je ključni rizik usporavanje eurozone. Ako trgovinski rat izazove recesiju u EU, potražnja za hrvatskim proizvodima mogla bi pasti, smanjujući rast BDP-a s trenutnih 3 posto na 2 posto ili manje. “Rano je za ocjene, ali ako Europa uzvrati osvetničkim carinama, to bi moglo poskupjeti uvoz sirovina i pogoditi industriju”, dodaje.
Stojić napominje i razlike u ponašanju potrošača: dok Amerikanci zbog pada burzi gube imovinu i smanjuju potrošnju, Hrvati štede u nekretninama i manje su izloženi tržišnim šokovima. No pad globalnih burza nakon Trumpove najave – najveći od 2020. – signalizira šire gospodarske turbulencije. EU razmatra uzvratne mjere, poput carina na američke tehnološke kompanije, dok prijedlog Ursule von der Leyen o “nuli za nulu” za industrijsku robu naišao na mlak odgovor iz Washingtona.
Za većinu hrvatskih izvoznika u EU, Trumpove carine ne predstavljaju neposrednu prijetnju. Energenti, lijekovi, drvo i infrastrukturalni proizvodi čvrsto su vezani uz europsko tržište, dok su osjetljivi sektori poput automobila i aluminija ograničeni u obimu. Ipak, manje tvrtke s izvozom od nekoliko milijuna eura, posebice one čiji proizvodi preko partnera završavaju u SAD-u, mogle bi se suočiti s problemima. Za njih revizija strategije postaje pitanje opstanka.
Zaključno, Hrvatska je relativno zaštićena od izravnih posljedica, ali nije imuna na globalne poremećaje. Ako trgovinski rat eskalira i dovede do recesije u EU, posredni efekti osjetit će se i kod nas – od smanjenog izvoza do usporavanja gospodarskog rasta. Dok svjetske burze tonu, a ulagači predviđaju teško razdoblje, hrvatski izvoznici moraju pomno pratiti razvoj situacije, spremni za prilagodbu na potencijalne oluje.
