Gošća Novog dana bila je Irena Petrijavčanin Vuksanović, saborska zastupnica HRID-a.
Prošli tjedan ste na aktualnom prijepodnevu u Vladi postavili pitanje premijeru vezano za 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji koje se traži za stranog investitora. Posumnjali ste na netransparentnost i privatizaciju državnih dobara, jeste li dobili odgovor? “Na konkretno pitanje nisam dobila konretan odgovor. Javno dobro mora biti transparentno. Ako je u interesu hrvatskih građana ne mora biti tajnovito. Zadnjih dvadeset godina imamo tako loša iskustva s privatizacijom i tajnovitošću i to nam nije donijelo ništa dobro.”
Ne postoji univerzalna formula za privlačenje investicija. No sigurno je da investitore odbija administracija i korupcija. “Treba nam takozvani “open government” – otvorenost javne uprave, nadala sam se da će to premijer znati. Postoje dobri modeli koji se daju primijeniti u brzom roku, u par mjeseci. A što se tiče korupcije, najbolji lijek protiv nje je otvorenost.”
Kad se radi o spomenutih 10.000 hektara za stranog investitora, rekli ste da je važno što se tamo želi posaditi? “Zašto ta zemlja nije ponuđena hvatskim poljoprivrednicima? Strane investicije su poželjne, ali prioritet moraju imati domaći ljudi. Želimo li kao mala zemlja biti otvoreni mega korporacijama ili biti više orijentirani domaćoj i eko proizvodnji.”
Veliku pozornost privukao je odlazak načelnice takozvanog poreznog Uskoka. Ministar Marić najavio je reorganizaciju i tog sektora. Postavlja se pitanje je li potrebno mijenjati sektor koji je u posljednje vrijeme otkrio niz višemilijunskih poreznih prijevara? “Apsolutno treba ojačati tijelo koje se bavi suzbijanjem korupcije. Ono treba postati neovisnije, i kadrovski i financijski. Nikakva restruktura nije potrebna. Postoje druga tijela kojima je daleko potrebnije restrukturiranje.”
“Ne mogu ulaziti u spekulacije zašto je šefica poreznog Uskoka dala otkaz, nemam dovoljno informacija, ali to odgovara tezi da jedni idu šumom, a drugi drumom.”
HDZ je jučer ponovno odabrao Tomislava Karamarka za predsjednika stranke. On je najavio novi, oštar pristup, koji je zapravo već poznat – da se ne ide više ideološkim podjelama nego žestokim domoljubljem. “Ja bih voljela da je ta najava zaista iskrena. Čini mi se nekako da oni koji govore “neka institucije rade svoj posao”, baš najviše navijaju da ga ne rade. Domoljublje nije bavljenje prošlošti, nego bavljenje sadašnjosti, povijest treba ostaviti povjesničarima.”
Osim HDZ-a unutarstranačke izbore su imali i SDP i HNS. Kako gledate njihova restrukturiranja? “To su unutarstranački problemi, stvari i rješenja. Uvijek je poželjno više demokracije, ja se nadam da je toga bilo.”
Novi predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak objasnio je poziciju HNS-a kao jednako udaljenu od desnice i lijevice, a kao potencijalne partnere između ostalog vidi i HRID. “To je zanimljivo kako je on to geometrijski komentirao. Ne znam što je konkretno mislio, na kakvu suradnju. Kad govorimo o HRID-u suradnja je moguća jedino oko vrijednosti. Njih je više, poput otvorenost upravljanja i protiv ortačkog gospodarstva.”
Jesu li vrijednosti HRID-a trenutačno bliže SDP-u, HDZ-u ili HNS-u? “Naše vrijednosti su najbliže hrvatskim građanima.”
U srijedu se objavljuje natječaj za ustavne suce. Bit će potrebna politička volja zbog dvotrećinske većine u Saboru. Hoće li politika konačno biti složna? “Ustavni sud je prebitan. Općenito se protivim političkoj trgovini, to nije model. Problem je tu i neusklađenost Ustava i zakona koji propisuju ovakvu proceduru. Zašto izbor sudaca za Ustavni sud ne bi bio javan? Zašto hrvatski građani ne bi vidjeli za kojeg je suca glasao koji zastupnik?”
Budući da smo zemlja koja mora štedjeti, pa se tako rezalo u proračunu – budžet Ministarstva kulture, manji je za nešto više od 101 milijun kuna. Međutim Vi imate konkretne primjedbe na rad ministra Hasanbegovića i sumnju da rezanje potpora nekim projektima nema veze s novcem, već s političkom prihvatljivošću. Riječ je o konkretnom projektu koji je pružao potporu knjižnicama i izradu njihovih internet stranica. “Potpuno mi je nejasno da Ministarstvo kulture nije prepoznalo projekte koji su od nacionalne kulturne važnosti, ali i važnost informatizacije u današnje vrijeme. Kulturni život neke ruralne sredine živi od knjižnice, to je prozor u svijet. Ako knjižnica nema internet stranice, nitko ne može vidjeti što se tamo događa. Najgore što su ti projekti praktički već provedeni do kraja i samo ih je trebalo dovršiti. Potrebna je samo edukacija djelatnika i to bi moglo krenuti. Koliko sam čula niti jedan projekt Nacionalne sveučilišne knjižnice nije dobio ni kune. Mnogi projekti će stagnirati, a mogli bi i propasti.”
Kako vidite rad ministra kulture u drugim segmentima? “Teško je govoriti kad dosad nisam vidjela konkretne rezultate osim ovih ideoloških podjela. To sam već komentirala i ne znam što bih više komentirala.”
