Horvat: Agrokor tek sada ima budućnost

Saborskom Odboru za gospodarstvo podneseno je izvješće o poslovanju Agrokora. Ministar gospodarstva i izvanredni povjerenik vjeruju u uspješan završetak nagodbe u Agrokoru. Za tjedan dana o nagodbi glasuju vjerovnici. Odlukom Vijeća EU-a lex Agrokor postao dio pravne stečevine Unije. Kakva će biti budućnost Agrokora nakon nagodbe? O tome su u Otvorenom govorili Darko Horvat – ministar gospodarstva, Stjepan Čuraj – HNS, Tomislav Panenić – Most nezavisnih lista, Drago Munjiza – bivši predsjednik Uprave Konzuma i Frenki Laušić – novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista.
Biti premijer prije više od godinu dana bilo je vraški hrabro, rekao je ministar Horvat. Jesmo li napravili nešto dobro ili je sve bilo improvizacija svjesni smo danas. Danas firmu gubitaša u samo 14 mjeseci pretvorili smo u generatora likvidnosti i dionika gospodarskog rasta na prostoru RH. Danas Agrokor posluje stabilno i ima gotovo 1 mlrd. kuna likvidnih sredstava. Sve potvrđuje da smo radili dobru i ispravnu stvar. Ovo što se dogodilo u Vijeću Europe potvrda je da smo radili dobro, kazao je Horvat.

Na ponuđeni prijedlog nismo bili konstruktivni prije godinu dana i zato smo glasovali protiv lex Agrokor, rekao je Čuraj (HNS).

Panenić smatra da je dobro da smo ušli u europsku pravnu stečevinu. Unijeli smo jedan element nesigurnosti – da naš trgovački sudo ne može rješavati probleme gospodarstva, što je normalno u svim drugim državama. Na kraju moramo donositi poseban zakon da bismo spašavali situaciju. Toplo se nadam da niti jedna druga država pa ni mi nećemo se naći u situaciji da primijenimo taj zakon na niti jednoj jedinoj tvrtki, rekao je. Upravo je Most inzistirao da se to mora riješiti. Da je ostalo sve samo na kolegama iz HDZ-a oni bi to uredno pokrili iz proračuna. Sam povjerenik Peruško nije danas želio iznositi troškove savjetodavnog tijela. Zakon nije savršen i brojni se koruptivni elementi pojavili u njegovoj primjeni, smatra Panenić.

Ministar Horvat se vrlo žustro usprotivio Panenićevoj tvrdnji da je premijer želio riješiti problem Agrokora iz proračuna.
Kolega Paneniću, mijenjati retoriku svaka dva mjeseca nije politički ni korektno ni mudro. Nemojte zaboraviti kada je zakonodavni okvir došao u Sabor bio je bez pogovora potvrđen od vaše strane. Izrekli ste nekoliko nekorektnosti. Kolega Petrov je bio za istim stolom kada su se donosile odluke. Nije istina da je premijer Plenković želio riješiti situaciju iz državnog proračuna, odgovorio je Horvat Paneniću, koji mu je uzvratio: Pitajte kolegu ministra Marića o dodjeljivanju kredita u prosincu 2016.

Ovo su uobičajene političke polemike između vladajućih i oporbe, smatra Laušić. Svi zajedno se trebamo nadati da će vjerovnici izglasovati nagodbu. Veliki vjerovnici većinom su za nju i mislim da će ona biti izglasovana. Još nam ostaje dosta procedura dok vidimo hoće li se Agrokor održati. Mislim da je lex Agrokor zasad ispunio svoj cilj, ali pričekajmo još 4. srpnja, rekao je. Nije ga iznenadilo što je lex Agrokor postao dio europske pravne stečevine, no misli da da se to baš i neće tretirati kao dio pravne stečevine već da je lex Agrokor sukladan europskim insolvencijskim pravilima i postupcima. I to je isto dobro za nas. To je jedna dobra vijest za Hrvatsku, rekao je Laušić.

Slovenci nisu glasovali za lex Agrokor u Vijeću Europe jer postoji struja u slovenskoj politici koja bi privatizirala Merkator pa tu ima logike. Sve kompanije koje djeluju u Hrvatskoj, bez obzira na vlasnike, su hrvatske kompanije ako plaćaju poreze, smatra Munjiza. Prema istraživanju portala Moj posao, najpoželjnji poslodavci u Hrvatskoj su tri strana trgovačka lanca.

Sadašnji vlasnici Agrokora su dali prilično visoke kamate za produženje roll-up kreda i morat će se naći kreditor izvan kruga vlasnika u idućih 4 do 5 mjeseci, nadovezao se Laušić. No Munjiza smatra da nije logično da vlasnik ne pomogne svojim kompanijama da se spusti cijena novca.

Ministar Horvat se nada da Adris neće zakomplicirati situaciju. I danas sam s odbora pozvao Adris da se u dijelu priznatih, a nepodmirenih tražbina pojave na ročištu 4.7. i da glasaju za ovakav model nagodbe. S njima pregovori još traju i volio bih da se pojave na ročištu 4.7 i da sa svojih 3,5% udjela sudjeluje u potvrdi ovog nagodbenog procesa.

Čuraj je rekao da je normalno da američki veleposlanik štiti svoje tvrtke i interese svoje države. Mislim da bi u SAD-u bilo nečuveno da netko kaže da neka dionička društva ne raspolažu i nemaju udjela s obzirom na udio dionica. Ako to tamo ne prolazi nema smisla da ne prolazi i kod nas, rekao je Čuraj.

Svugdje bi bio skandal, a kod nas je normalno da veleposlanici vrše pritisak, nadovezao se Panenić. Činjenica jeste da su veliki dobavljači, veliki kreditori, s pravom nezadovoljni jer su dali živi novac i oni ga s pravom potražuju. Ne treba se hvaliti s nagodbom, nakon nje dolazi restrukturiranje, dolaze interesi vlasnika. Politika koju će zastupati novi vlasnici je štetna jer nema više nacionalnih interesa, nema lokalnih interesa već samo interes kapitala. Sada ulazimo u stvarni kapitalistički svijet u kojem su vlasnici banke, kazao je Panenić.

Munjiza smatra da će se u budućnosti dogoditi dva paralelna procesa – vlasničko restrukturiranje u kojem će financijske institucije polako izlaziti iz vlasničke strukture što će privući investitore i domaće i strane, te operativno restrukturiranje – pregovaračka moć se okreće prema radniku. Jedini problem može biti skupa cijena novca i nejasne upute vlasnika prema nadzornom odboru. Da je kompanija otišla u stečaj to bi bio veliki problem i za ostale industrije u Hrvatskoj, smatra Munjiza.

Agrokor ima budućnost jer u Agrokoru raste profitabilnost, rastu marže. Opasno je miješati kruške i jabuke ne razumijevajući pravu sliku. Do 10.4 2017. modalitet zaduživanja prijašnjeg vlasnika bio je posve nepoznat. Činjenica je da svi mali dobavljači namireni 100%, a zašto su se trgovačka društva pojavila i počela kreditirati Agrokor svi bismo se trebali zapitati, rekao je Horvat, a prenosi HRT.

You may also like

0 comments