Sastanak u Granadi
Predstavnici 15 zemalja Europske unije (EU), među kojima je i hrvatsko izaslanstvo, okupili su se u srijedu u andaluzijskoj Granadi, gdje bi se trebali dogovoriti o upravljanju postrojenjem za ispitivanje materijala nužnih u gradnji buduće fuzijske elektrane.
Europska unija želi do 2050. godine izgraditi prvu elektranu, u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dvaju lakših atoma vodika u jedan teži, pri čemu bi se oslobađala ogromna energija. Kako bi se izgradila takva elektrana, potrebno je prvo ispitati materijale od kojih će biti izgrađena.
Materijali će se ispitivati u mjestu udaljenom 20 kilometara od grada Granade, gdje su počeli radovi na kompleksu za ispitivanje. Cijena kompleksa procijenjena je na 690 milijuna eura, a Španjolska će kao glavni član konzorcija uložiti 50 posto novca.
Hrvatska sudjeluje s pet posto, a voditelj hrvatskog izaslanstva, fizičar Tonči Tadić, nedavno je rekao kako Hrvatska neće davati novac nego opremu u toj vrijednosti. Na sastanku u četvrtak moglo bi biti poznato koje će još zemlje sudjelovati u preostalih 45 posto projekta.
U Granadi su se okupili predstavnici Španjolske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske, Belgije, Slovenije, Slovačke, Češke, Rumunjske, Austrije, Finske, Litve, Latvije i Mađarske. Na sastanku će sudjelovati i delegacija Japana te međunarodnih organizacija EUROATOM, EUROfusion i Fusion for Energy (F4E).
Australski LNG
Australski izvoznici ukapljenog prirodnog plina (LNG) možda će morati preusmjeriti višak domaćim kupcima kako bi se spriječila potencijalna nestašica tokom zime, upozorio je u četvrtak operater tržišta energije.
Proizvođači su se prošle godine obvezali povećati proizvodnju, ali opskrba u južnoj Australiji naglo se smanjuje, što znači veći rizik od nestašica na kraći rok i ‘rupa’ u opskrbi na dulji rok, rekao je Operater australskog tržišta energije (AEMO).
“Opasnost manjka plina u svim južnim regijama u godinama od zime 2023. do 2026. i dalje nije isključena, u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta… a te rizike dodatno bi pojačale nedostatne zalihe plina u skladišitima”, rekao je Westerman.
Od 2026. Australija mora od proizvođača zatražiti dodatne obveze o pojačanoj opskrbi plinom odnosno o dovoljnom broju projekta obnovljivih izvora energije kako bi pokrila potražnju za plinom, rekao je AEMO.
Proizvođači plina odgovaraju pak da oklijevaju s ulaganjima u veću proizvodnju, nakon vladinih intervencija na tržištu, uključujući priedloženi režim “razumnih cijena” plina i proširene ovlasti za preusmjeravanje plina namijenjenog izvozu na domaće tržište.
Ministar energetike Chris Bowen opovrgnuo je vezu između vladine intervencije, uključujući i 12-mjesečno ograničenje cijena plina, i nesigurnosti ulaganja, rekavši da se do 2022. gotovo sav plin prodavao po cijenama nižim od aktualnog limita.