Hollande također želi zajedničku vojsku Unije

Europa mora biti sposobna sama obraniti svoje vrijednosti i interese jer nema zajednice koja može opstati ako se ne može sama obraniti, rekao je u petak u Bratislavi francuski predsjednik Francois Hollande uoči summmita EU-a na kojemu, kako je rekao, Francuska i Njemačka imaju “snažnu poruku” koju žele uputiti.

“Francuska ne može i ne želi biti sama. Želi biti prva, ali želi da Europa s Francuskom i Francuska u Europi mogu osigurati svoju vlastitu obranu u okviru NATO-a, s američkim partnerima. Svatko zna da ako SAD odluče udaljiti se, Europa mora biti sposobna sama se obraniti”, rekao je Hollande novinarima po dolasku na jednodnevni summit koji bi se trebao fokusirati na budućnost EU-a nakon Brexita.

Naglasio je da “nema kontinenta ni zajednice ako oni ne mogu sami obraniti svoje vrijednosti i interese”. “Francuska i Njemačka imaju snažnu poruku koju žele uputiti. Europska obrana je za Europu veliki izazov”, kazao je francuski predsjednik. Pred summit u Bratislavi, Francuska i Njemačka pripremile su zajedničke prijedloge za “reaktivniju i učinkovitiju” europsku obranu u okviru jačanja Europe nakon Brexita. Pariz i Berlin zalažu se za produbljivanje europske vojne suradnje te rade na načinima kojima bi EU mogla brže razvijati svoje snage, a sigurnosna suradnja pokazuje se kao ujedinjujuća sila za Europu nakon odluke o Brexitu.

“EU je u kritičnoj situaciji”, priznala je po dolasku njemačka kancelarka Angela Merkel. “Moramo našim akcijama pokazati da možemo bolje” u domeni sigurnosti, unutarnje i vanjske, u borbi protiv terorizma, u suradnji na polju obrane te u pitanjima vezanima za rast i zapošljavanje. Glavne teme bratislavskog summita su sigurnost granica, borba protiv terorizma i ublažavanje nekih učinaka globalizacije koji su donijeli ekonomsku nesigurnost, kao i rješavanje migrantske krize odnosno dogovor o podjeli tereta prijema izbjeglica.

Slovački premijer Robert Fico, koji je domaćin summita zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, rekao je da nakon Brexita i rizika koji su s njim povezani treba biti iskren oko problema koji su pred Unijom, te pokazati jedinstvo. “Na kraju dana nadam se da ćemo imati ‘Smjernice iz Bratislave'”, te ih iskoristiti kao temelj za nastavak rada, u prosincu u La Valletti a potom u proljeće u Rimu, kazao je slovački premijer. “Ne sumnjam da će summit biti uspješan u tom smislu”, rekao je.

Tusk se po dolasku nije obratio novinarima, ali je u svojoj poruci uoči summita pozvao vođe Unije da budu “tijezni i brutalno iskreni” kada se radi o problemima bloka. “Nismo došli u Bratislavu da bi jedni druge tješili. Ili još gore, da bi zanijekali realne izazove s kojima se suočavamo. U ovom posebnom trenutku povijesti naše zajednice, nakon glasovanja u Velikoj Britaniji, jedina stvar koja je logična je trijezna i brutalno iskrena procjena situacije”, rekao je Tusk uoči summita. “Ono što danas trebamo je optimističan scenarij za budućnost, bez sumnje. Ali on treba realnu dijagnozu uzroka Brexita i njegovih političkih posljedica za čitavu Europu. Jedna stvar ovdje u Bratislavi mora biti apsolutno jasna: ne možemo početi rasprave s blaženim uvjerenjem da ništa nije krivo, da je sve bilo i jest u redu”.

Dodao je da i u Bratislavi i nakon nje Europska unija mora pokazati svojim građanima da je izvukla pouke iz Brexita, te da je sposobna vratiti stabilnost i osjećaj sigurnosti i učinkovite zaštite. “Nadam se da će tzv. ‘Smjernice iz Bratislave’ koje ću predstaviti (na summitu) biti prvi korak u tom smjeru”.

Summit u Bratislavi, na kojem Hrvatsku predstavlja tehnički premijer Tihomir Orešković trebao bi označiti početak procesa dogovaranja o budućnosti EU-a, koji bi trebao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici Unije na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

Luksemburški premijer Xavier Bettel rekao je u petak u Bratislavi da stajalište šefa diplomacije njegove zemlje da Mađarsku treba udaljiti iz EU-a “nije službeno stajalište luksemburške vlade”.

Jean Asselborn prije nekoliko dana izjavio je da Mađarsku treba privremeno ili čak trajno isključiti iz Unije zbog kršenja temeljnih vrijednosti EU-a, posebno kada se radi o tretmanu izbjeglica. “To nije službeno stajalište naše vlade”, rekao je Bettel ali je naglasio da su “vrijednosti o kojima govori Asselborn temeljne vrijednosti Unije”.

O tome kao i o drugim stvarima ćemo razgovarati, “mi smo obitelj a u obitelji se razgovara”, kazao je Bettel. Asselborn je u razgovoru za njemački list Die Welt od utorka kazao da “oni koji – poput Mađarske – grade ograde protiv izbjeglica koji bježe od rata ili krše slobodu tiska ili pravosudnu neovisnost trebali bi privremeno, ako je potrebno i trajno, biti isključeni iz EU-a”.

Dodao je da Mađarska ne bi imala šanse priključiti se EU-u da danas podnosi zahtjev. Više europskih političara nije se složilo s tim stajalištem, a mađarski je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto luksemburškog kolegu nazvao političarem “lake kategorije” koji je odlučan u “uništenju europske sigurnosti i kulture”, te rekao da ga ne treba shvatiti ozbiljno.

You may also like

0 comments