Brdo Brijuni
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sudjeluje danas na summitu procesa Brdo-Brijuni u Skoplju, gdje izražava nadu da ovaj skup neće završiti kao prethodna dva s nesuglasicama i neuspjelim usvajanjem završne deklaracije.
Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar su su-predsjedatelji inicijative Brdo-Brijuni, koja je pokrenuta 2013. godine, a domaćin ovogodišnjeg summita je predsjednik Makedonije, Stevo Pendarovski.
Glavna svrha inicijative Brdo-Brijuni i dalje ostaje približavanje zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji, a čelnici će također razgovarati o borbi protiv klimatskih promjena i zadržavanju mladih ljudi u regiji Zapadnog Balkana, kako je najavljeno s Pantovčaka.
Osim predsjednika Hrvatske i Slovenije te predsjednika Sjeverne Makedonije, na summitu sudjeluju i predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova te troje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Nakon što je preuzela dužnost, Nataša Pirc Musar je potvrdila na svom prvom sastanku s predsjednikom Milanovićem u Zagrebu u veljači da Slovenija želi nastaviti projekt Brdo-Brijuni zajedno s Hrvatskom.
Milanović je izrazio nadu da summit u Skoplju neće ponovno završiti “svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta”, sugerirajući da bi ovaj format trebao biti kalibriran kako bi se postigla veća usklađenost.
Na prošlogodišnjem summitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik inzistirao da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini, što nisu podržala dva člana Predsjedništva te zemlje, Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Godinu dana ranije, sudionici su prihvatili kompromisni tekst završne izjave nakon prepirki između predsjednice Kosova Vjose Osmani i srbijanskog lidera Aleksandra Vučića.
Iako je inicijativa Brdo-Brijuni pokrenuta 2013. godine s optimizmom da će se Hrvatska brzo pridružiti Europskoj uniji, deset godina kasnije nijedna od šest zemalja Zapadnog Balkana nije blizu članstvu u EU. To je posljedica nedostatka napretka u tim zemljama i općenito zasićenja u EU u pogledu proširenja.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno je izjavio na Bledskom strateškom forumu da EU mora biti spremna za proširenje do 2030. godine, ali za to su potrebni i pripremljeni kandidati iz šest zemalja jugoistočne Europe.
Srbija i Crna Gora pregovaraju o članstvu u EU, ali to ide sporo. Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su otvorile pregovore tek 2022. godine. BiH je prošle godine dobila status kandidata, dok Kosovo još uvijek nema status kandidata. Kosovo nije priznalo Srbija, niti pet drugih zemalja članica EU-a.
Nataša Pirc Musar također želi otvoriti teme izvan pitanja proširenja. Izrazila je želju da se na summitu u Sjevernoj Makedoniji raspravlja o pitanjima koja nisu toliko politička i ideološka, već da se više naglasi uloga mladih jer sve više mladih napušta tu regiju.
