Hoće li se zatvoriti trećina elektrana na ugljen u Europi?

Postrožena ograničenja ispuštanja zagađujućih tvari mogla bi rezultirati skupom modernizacijom ili zatvaranjem trećine velikih elektrana na ugljen u Europi, pokazalo je istraživanje Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA).

Zemlje EU dale su 28. travnja zeleno svjetlo prijedlogu da se velikim elektranama uvedu stroža ograničenja za ispuštanje zagađujućih tvari poput sumporovih i dušičnih oksida koji mogu prouzročiti zagađenje zraka i bolesti respiratornog sustava.

Kako bi se do 2021. godine uskladile s novim propisima, energetske kompanije morat će ulagati u nove tehnologije radi modernizacije elektrana na ugljen ili ograničiti broj njihovih radnih sati na manje od 1.500 godišnje ili ih zatvarati zaključuju u IEEFA-i. “Trošak usklađivanja značit će za mnoge elektrane stavljanje ključa u bravu s obzirom na tržišne prognoze i druge nepovoljne trendove”, tumači konzultant IEEFA-e i koautor izvješća Gerard Wynn.

Elektrane na ugljen u Europi već sada muku muče kako bi ostale profitabilne u okruženju niskih veleprodajnih cijena struje, slabe potražnje za energijom i pojačane upotrebe obnovljivih izvora. Tako je prošle godine u Europi zatvoreno rekordnih 10 gigawata proizvodnih kapaciteta i nekoliko je zemalja EU obećalo postupno izbaciti ugljen iz energetske mješavine u idućem desetljeću.

Da bi EU ispunio zacrtane razine emisije štetnih plinova iz Pariškog sporazuma o klimi, moraju do 2020. godine zatvoriti četvrtinu postojećih kapaciteta za proizvodnju energije iz ugljena odnosno u cijelosti napustiti ugljen do 2030. godine, upozorio je ove godine institut Climate Analytics.

Institut IEEFA za ekonomska istraživanja u sektoru energetike i zaštite okoliša analizirao je pak u aktualnom izvješću oko 600 elektrana u Europi koje kao pogonsko gorivo koriste ugljen, lignit i biomasu. Utvrdili su da je njih 108 s ukupnim proizvodnim kapacitetom od 56 gigawata i trećinom kapaciteta EU za proizvodnju struje iz ugljena odgovorno za većinu emisije sumpornih i dušičnih plinova. Ujedno je njihova emisija najmanje 40 posto iznad najviše dopuštene razine u EU.

Više od polovine tih 108 elektrana u sastavu je poljskih energetskih kompanija PGE i Tauron, talijanskog Enela, španjolske Endese, francuskog EDF-a, češkog ČEZ-a, britanskog Draxa i grčkog PPC-a. Te će kompanije morati posegnuti za tehnologijom smanjenja emisije dušičnih plinova, zbog čega će njihovi troškovi proizvodnje struje porasti za dva do četiri eura po megawat-satu. Alternativno odnosno dodatno će ih tehnologija za smanjenje emisije sumpornih plinova stajati šest do sedam eura po megawat-satu, izračunali su u institutu.

Kada premaše najviše dopuštene razine emisije dušičnih i sumpornih oksida, modernizacija bi mogla povećati troškove proizvodnje za osam do 11 eura po megawat-satu. “Ti se troškovi kreću u rasponu od pet do 30 posto očekivanih veleprodajnih cijena struje u Europi u 2021. godini (40 eura), što je jako značajan trošak”, stoji u izvješću. “Zaključujemo da su posebno u slučaju starijih elektrana ti troškovi previsoki i da bi bio racionalnije zatvoriti elektrane”, dodaju autori izvješća.

You may also like