Hoće li Rusija oživjeti Južni tok?

Izjave bugarskog premijera Bojka Borisova početkom srpnja zvučale su kao opravdanje: “Nije slučajno da je predsjednik Putin govorio vrlo oštro protiv Bugarske. Siguran sam da je imao razloge za to. Međutim, mi smo bez krivice postali krivci i nismo imali nikakvu želju niti cilj da odnosi između Bugarske i Rusije zahlade”. Pod time se podrazumijevaju ekonomske sankcije protiv Kremlja, koje Bugarska kao članica EU podržava, piše Deutsche Welle, a prenosi inoSMI.Ru.

Izdanje navodi da se izjava Borisova odnosi na riječi Putina u Ankari kada je neočekivano priopćio da je važan projekt za Bugarsku “Južni tok” obustavljen. Tada je ruski predsjednik za neuspjeh projekta optužio Bugarsku, jer ona nije bila sposobna “djelovati kao samostalna država”.

Kako piše njemačko izdanje, sada je Putin počeo pričati o Bugarskoj pomirljivim tonom. On je početkom tjedna na Krimu rekao da je članstvo u NATO-u ove zemlje suvereni izbor Bugara, kao i da će Moskva nastaviti suradnju sa Sofijom, usprkos poteškoćama u realizaciji projekata, uključujući one iz oblasti energetike, kao što je plinovod “Južni tok”. Pojedini promatrači u Bugarskoj vidjeli su u ovim izjavama “jasan signal za pomirenje” i “potpuno novi ton u bilateralnim odnosima” prijenosi Croenergo.

Putin je uvjerio da će Rusija razvijati bilateralnu suradnju “u svim pravcima”, a kako tvrde autori članka, imao je u vidu dva pravca koja su vezana za tenziju između Rusije i Zapada i geostrateški položaj Bugarske kao članice NATO-a u EU. Prvi pravac su ruski projekti izgradnje plinovoda, koji osim svog ekonomskog značaja ujedno predstavljaju instrument vanjske politike Rusije. U Moskvi više nisu kategorični da od 2019. godine ruski plin neće stizati do Europe preko Ukrajine.

U isto vrijeme, prema pojedinim promatračima, “Južni tok” ponovno je dobio dobre šanse. S obzirom da iz Moskve još uvijek nije stiglo službeno priopćenje o prekidu suradnje u vezi s “Južnim tokom”, Bugari smatraju da je projekt moguće spasiti. Autori navode da glasine o oživljavanju “Južnog toka”, očigledno, dolaze od izvora iz Moskve, jer su Rusiji potrebni plinovodi kao instrument političkog pritiska i Bugarska bi mogla u tome odigrati svoju ulogu.

Drugi pravac vezan je za pokušaj Kremlja da podriva jedinstvo unutar NATO-a i EU, kako u odnosu sankcija protiv Rusije, tako i po pitanjima sigurnosti. U tom smislu Bugarska je, tvrde autori, dobar teren za “skrivene akcije”. Moskva i dalje ima značajne saveznike u Sofiji, posebno u redovima najveće opozicijske stranke u parlamentu. Kako navodi izdanje, bugarski socijalisti vrlo su se obradovali posljednjim izjavama Putina.

You may also like

0 comments