[vc_row][vc_column width=”1/3″]Trenutačno područje Europe uživa ogromnu ekonomsku sigurnost, usprkos tome različiti politički rizici uzimaju zamaha diljem Unije i još uvijek prijete spriječiti oporavak tog osjetljivog bloka država, piše u analizi Bloomberga.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Europska ekonomija, uz pomoć zadužnice od Europske centralne banke u iznosu od više od dva bilijuna eura, postaje sve značajniji igrač na svjetskoj sceni s pozitivnim industrijskim indeksima i povjerenjem građana. EU doživljava najveće statističke brojke ovaj mjesec od siječnja 2001. [/vc_column][/vc_row]
Ali više nego li očekivani izborni uspjeh političke stranke Angele Merkel u Njemačkoj, i zabrinjavajuća popularnost Emmanuela Macrona u Francuskoj, su narušile mogućnosti obnovljenih odnosa dvaju zemalja u samo srcu Europe. Nadolazeći izbori u Italiji i situacija u Kataloniji koja nikako ne uspijeva riješiti nezaustavljivi interes za većom autonomijom i riskira utjecati na europsku ekonomsku zonu, čime dovodi u pitanje novonastali uspjeh Unije.
I dok je uslužna novčana politika Europske centralne banke imala smirujući utjecaj na tržišta i dala novi poticaj ekonomiji, isto je tako učinila savezne države više podložnima izvršavanju potrebnih reformi. To bi moglo pogoršati buduće krize, barem tako tvrdi Carsten Nickel, ravnatelj savjetničke firme Teneo Intelligence u Londonu. Jednom kad ECB stisne regulativu, “svi će politički rizici izaći na vidjelo,” rekao je.
Nakon što je prošli tjedan katalonski parlament izglasao izjavu neovisnosti, premijer Mariano Rajoy se pozvao na izvanredne ovlasti španjolskog parlamenta izbaciti separatističko vodstvo s pozicija moći. Dok je njegov pokušaj očuvanja jedinstva za sada uspješan, novi izbori najavljeni za 21. prosinca ove godine mogli bi povećati nedoumicu oko ustavne budućnosti te regije, koja predstavlja oko dvadeset posto ekonomskih utržaka za Španjolsku.
[quote_box name=””]
Usporio rast gospodarstva eurozone
Aktivnosti u gospodarstvu eurozone blago su usporile u listopadu, iako se tempo rasta zadržao na najvišoj razini u šest i pol godina, pokazalo je u ponedjeljak redovno mjesečno istraživanje ugledne tvrtke Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone kliznuo je u listopadu na 56 bodova, s rujanskih 56,7 bodova, izvijestila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.
Time su Markit neznatno povisili početnu procjenu njegove vrijednosti u prošlom mjesecu.
“Rast je u eurozoni sačuvao snažan zamah na početku četvrtog tromjesečja. Listopadski PMI u skladu je s prosječnom vrijednošću iz trećeg tromjesečja, što znači da je regija na putu da i u zaključnom tromjesečju 2017. godine zabilježi rast po stopi od 0,6 do 0,7 posto”, konstatira glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.
Proizvodnja, nove narudžbe i zapošljavanje u industriji ponovo su tempom nadmašili uslužni sektor, konstatiraju u Markitu, napominjući da je snažan priljev novih poslova i u listopadu testirao kapacitete kompanija pa se tempo rasta nerealiziranih narudžbi približio rujanskoj najvišoj razini u šest i pol godina.
“S obzirom na dodatno blago jačanje priljeva novih poslova studeni bi također trebao biti dobar mjesec za poslovnu aktivnost”, zaključuje Williamson.
“Čini se da su politička neizvjesnost i snažnija valuta vrlo blago pritisnule poslovni optimizam u pogledu predstojeće godine. Umjesto toga, kompanije se fokusiraju na snažnu potražnju na domaćim tržištima i bilježe stabilan rast u skladu s očekivanjima snažnije korporativne i osobne potrošnje”, primjećuje on. “To je razlog najsnažnijeg rasta zapošljavanja u deset godina”, zaključuje.
Među vodećim je gospodarstvima Francuska u listopadu preuzela primat najsnažnijim rastom aktivnosti u gotovo šest i pol godina. U Njemačkoj je rast blago usporio a isti su trend bilježile i Španjolska i Italija.
[/quote_box]
Talijanski izbori
Italija je četvrta po redu u Europi, ekonomski gledano, i očekuje se kako će održati sljedeće izbore u prvoj polovici sljedeće godine. Rezultat izbora je pod povećalom službenika u Bruxellesu koji strepe kako bi to mogli imati implikacije na zemljin financijski sistem i ekonomiju. Izbori će među mnogim osjetljivim točkama uključivati i temu talijanskog podvojenog odnosa s euro valutom, njihovog divovskog duga i problematičnog bankovnog sistema koji se još nosi s desetljećem starim toksičnim ulaganjima.
Njemačka koalicija
Pet tjedana nakon izbora u Njemačkoj, četiri se glavne stranke u koaliciji na svojim okupljanjima još nisu dogovorile oko glavnih političkih poteza, kao na primjer, budućnosti područja korisnika Eura, zaštite klime ili reforme imigracijskog sustava. Sadržaj krajnjeg dogovora će odlučiti stav Njemačke vlade na nekim od najvažnijih pitanja Unije. Njemačka će biti predvodnik po pitanju kako će se takve debate razvijati, a rezultat dogovora koalicije bi mogao ujedno i odlučiti hoće li Angela Merkel igrati ulogu u budućnosti EU ili će njena moć biti ograničena.
[quote_box name=””]
Porasla njemačka industrija u rujnu
Narudžbe u njemačkoj industriji ponovo su porasle u rujnu, potaknute snažnom potražnjom iz eurozone, pokazuju podaci objavljeni u ponedjeljak.
Nove industrijske narudžbe važan su pokazatelj trendova u najvećem europskom gospodarstvu a u rujnu su na mjesečnoj razini porasle 1,0 posto, nakon 4,1-postotnog skoka u prethodnom mjesecu, izvijestio je statistički ured Destatis.
“U posljednja dva mjeseca narudžbe su nadmašile obujam dosegnut krajem 2007. godine, prije izbijanja gospodarske i financijske krize”, ističu u Destatisu.
Rujansko povećanje u cijelosti je rezultat skoka narudžbi iz njemačkih susjeda na području zajedničke europske valute, dodaju.
Industrijske narudžbe iz eurozone skočile su tako 6,3 posto na mjesečnoj razini, dok su one iz ostatka svijeta pale za 1,0 posto. Domaće su narudžbe gotovo stagnirale.
U ministarstvu gospodarstva procjenjuju da poboljšano poslovno povjerenje u proizvodnom sektoru “upućuje na pretpostavku da će se rast industrijskih narudžbi nastaviti’.
[/quote_box]
Francuska i Macron
Dok je uspjeh pro-europskog kandidata Macrona bio revitalizirajući događaj za EU, njegova je popularnost kasnijih mjeseci pala i tako podigla sumnje o mogućnostima tridesetdevetogodišnjeg vođe da postigne sve promjene koje je tražio i od Europe i od svoje zemlje. Ima još vremena i parlamentarnu većinu na svojoj stani, što znači da čak i ako pokuša progurati nepopularne promjene, ima šansu se vratiti nakon toga na noge.
Brexit
Pregovori oko Brexita ostaju na mrtvoj točki unatoč obećanjima iz EU i U.K. da će ubrzati napredak procesa. Glavni spor čini se oko konačnog računa kojeg bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo platiti kad napušta uniju, iako su obje strane izrazile želju za poštenim rješenjem situacije. Zemlje EU-a su dogovorile prošli tjedan među sobom započeti planove za slučaj da rješenje nije postignuto kad se predstavnici okupe u prosincu ove godine. Uspjeh ili neuspjeh da se dogovore oko Brexita i računice do ožujka 2019. će odlučiti o pristupu Ujedinjenog Kraljevstva svojem najvećem tržištu, ali i nastaviti kontinuirani protok prodaje dobara iz europskih firmi nazad njima. Četiri najveće ekonomije euro-zone su Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska, pa su svi zajedno U.K. prošle godine prodali preko 164 milijarda dolara izvoza.
Jaz Istoka i Zapada
Poljska je vlada naišla na veliku oporbu u EU s populističkim pokušajima da napuste uniju. Ohrabreni izbornim uspjehom Donalda Trumpa predstavnici Poljske i Mađarske su u Britanskoj odluci za napuštanje unije vidjeli mogućnost svoje neovisnosti, osporavajući pitanja zakona i migracije u EU.
Seobe imigranata
Pritok migranata je još uvijek jedna od glavnih razloga za brigu među EU poglavarima država, koji su se na ovomjesečnom summitu dogovorili započeti pristup koji uključuje “budnost na svim migracijskim rutama te spremnost na reagiranje na bilo kakve nove trendove.” Nakon što je kontinent potresen najvećim pritokom imigranata od Drugog Svjetskog Rata, te prijeti srušiti cijeli sistem Europe kao zone u kojoj nije potrebna viza za putovanje među zemljama. Dok je situacija puno manje ozbiljna nego što je bila u špici 2015 – kad je 1.82 milijuna pojedinaca ilegalno ušlo u EU, države poput Austrije i Njemačke itekako obraćaju pogled na te teme kad je vrijeme za glasanje, piše u analizi Bloomberga.
Piše: Ivo Ott
